SLUŽBENA STRANICA

POSJETITE SLUŽBENU STRANICU GRADA METKOVIĆA

POGLEDAJTE

ANTIČKA NARONA

PRIRODOSLOVNI MUZEJ METKOVIĆ

SELO VID

SELO PRUD

DOLINA NERETVE

POPIS ULICA

GRAD METKOVIĆ

---

Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi na području Dubrovačko-neretvanske županije u 2020. godini

TISAK

OSMRTNICE

KONTAKT

portal@metkovic.hr

povijest

Neretvanska kneževina

 

Potkraj VI. i u početku VII. stoljeća na Balkanski poluotok, iz pradomovine koja se nalazila na području današnjega Rusije i Poljske, dolaze avarska i slavenska plemena, među njima i Hrvati. Staro romansko stanovništvo i Iliri, koji su ponajviše bili romanizirani, nisu im se mogli suprotstaviti. Avari i Slaveni porušili su rimske gradove, među njima i Naronu, u početku VII. stoljeća. Nakon toga ubrzo se raspao avarsko-slavenski savez.

Hrvati su u današnju postojbinu došli pod vodstvom petorice braće (Kluk, Lobel, Muhlo, Kosjenac i Hrvat) i dviju sestara (Tuga i Buga) u vremenu od 614. do 640. godine te su odmah nakon doseljenja počeli osnivati kneževine. Jedna od hrvatskih kneževina bila je Neretvanska kneževina koja se pružala između rijeka Cetine i Neretve i na otoke Brač, Hvar, Korčulu i Mljet. Nalazila se u sastavu Crvene Hrvatske kao samostalna oblast sa ZahumIjem, Travunjom i Dukljom.

Budući da se delta Neretve s okolicom proteže na objema obalama donjeg toka rijeke Neretve, lijeva je obala nakon doseljenja Hrvata potpala pod Zahumlje, a desna pod Neretvansku kneževinu. U IX. stoljeću Neretvanska kneževina sastojala se od triju županija i to Rastoka, Makra i Dolena i od otoka Brača, Hvara, Korčule i Mljeta. Važnija naselja u Kneževini bila su Mokron (Makarska), Ostrok (Zaostrog) i Labinetza (Gradac).

Vladari Kneževine zvali su se judex (sudac), princeps ili dux (knez ili vojvoda).

Neretvanska kneževina imala je više naziva: Narenta – Neretva, stanovnici Neretvani; Moronia (Marionia) – Morska (zemlja), stanovnici Morjani ili Primorci i Contines – Krajina.

Neretvani su u povijesti poznati kao gusari. To zanimanje ih je dovodilo do čestih sukoba s Mlečanima tijekom IX. stoljeća.

Važnije gusarske akcije Neretvana zabilježene su početkom IX. stoljeća kada su sa svojim brodovljem ponajviše ugrožavali mletačke trgovačke brodove. Mlečani su se u više navrata pokušali osloboditi neretvanskih gusara. U povijesti je poznat njihov poraz kod Makarske 18. rujna 887., kada je u borbi s Neretvanima poginuo mletački dužd Petar Candiano I. U znak sjećanja na tu važnu bitku, u kojoj su Mlečani doživjeli poraz, dan 18. rujna slavi se kao Dan Hrvatske ratne mornarice. Ta je pobjeda Neretvana bitno izmijenila položaj Neretvanske kneževine sve do kraja X. stoljeća. Naime, nakon spomenute bitke Mlečani su bili prisiljeni više od jednog stoljeća plaćati Neretvanima danak za slobodnu plovidbu uz njihove obale. Zbog oskudice povijesnih izvora za X. stoljeće teško je nešto pouzdanije reći o njima. Mlečani su se oko tisućite godine oslobodili pomorske dominacije Neretvana.

U XI. stoljeću Kneževina dolazi u sastav hrvatske države pa će dijeliti sudbinu ostale Hrvatske. U tom stoljeću Neretvanskom kneževinom vladali su knezovi: Berigoj (oko 1045—1055), Jakov Stariji (1055—1069), Rusim (oko 1069—1072), Slavac (oko 1072—1074) i Jakov Mlađi (oko 1074—1079). Nakon bitke na planini Gvozdu (Petrova Gora) godine 1097., u kojoj je u borbi protiv Mađara poginuo posljednji hrvatski kralj Petar (Svačić), Hrvatska je izgubila samostalnost i došla pod vlast ugarsko-hrvatskih kraljeva.

Gusarenje Neretvana na Jadranskom moru imalo je vojnopolitičko značenje. To je bio oblik narodnog otpora protiv svakog hrvatskog neprijatelja na Jadranu. Često je bio povod izbijanju sukoba koji su završavali sklapanjem međunarodnih ugovora. Hrvati su gusarenjem, koje se razlikovalo od piratskih napada, čuvali svoje obale i pravo na more. U tim su borbama dali goleme žrtve.

dr. sc. Ivan Jurić

Copyright© UKS Metković 2001.	POČETNA O GRADU DOGAĐAJI TURIST INFO GOSPODARSTVO FOTOALBUM