Feral otkriva

Luko Brailo, Feral.hr 3. siječnja 2007.

Zašto se prešućuje zajednički elektro-energetski projekt stručnjaka iz Hrvatske i Republike Srpske
  Hrvatski su mediji, HEP i Vladina ministarstva prešutjeli vijest o trebinjskoj prezentaciji projekta izgradnje "Hidroelektrane Dubrovnik 2", u čemu su sudjelovali i stručnjaci zagrebačkog "Elektroprojekta". Očito da nije problem samo u mjestu promocije, u kojemu je inače smješteno i sjedište Elektroprivrede Republike Srpske, s kojom Hrvatska elektroprivreda ima podosta problema u raspodjeli struje. Realizacija ovog projekta aktualizira i zabrinutost HSP-ovca Tadića i SDP-ovca Pančića, koji su ukazali da bi novim energetskim projektima u pitanje mogla doći i plodnost Neretvanske doline, što ovisi o brojnim izvorima kojima prijeti isušivanje.

   U Hidroelektranama na Trebišnjici (HET) predstavljen je projekt izgradnje "Hidroelektrane Dubrovnik 2", odnosno idejno rješenja i studija izvodljivosti koje je izradila zagrebačka tvrtka Elektroprojekt d.o.o.. Uz zagrebačke stručnjake u izradi tog projekta sudjelovali su i njihovi kolege iz HET-a. Ideja za njegovim ostvarivanjem potječe iz šezdesetih godina, kada je građena "Hidroelektrana Dubrovnik", i kada su izgrađeni objekti za njezinu drugu fazu, istaknuto je na predstavljanju spomenutog projekta. Cilj tog zahvata je da hidroelektrana koja - kako stručnjaci kažu - proizvodi temeljnu električnu energiju, postane vršna kako bi se povećala rentabilnost cijelog postrojenja. Na taj bi se način smanjio broj sati rada, ali bi se povećala ukupna snaga elektrana na 520 megavata od dosadašnjih 216 megavata kolika je proizvodnja "Hidroelektrane Dubrovnik 1". U izgradnju "Hidroelektrane Dubrovnik 2" bilo bi uloženo oko 175 milijuna eura, a gradnja bi mogla trajati oko tri i po godine.
   Ovu vijest zanimljivu i s gospodarskog, energetskog, financijskog, ekološkog pa i političkog stajališta objavio je bosanskohercegovački neovisni online business magazin "Biznis.ba", no u hrvatskim je medijima - prešućena. Nema je ni na službenim web-stranicama Hrvatske elektroprivrede. Možda je razlog u tome što je prezentacija projekta "Hidroelektrana Dubrovnik 2" upriličena 28. prosinca prošle godine u Trebinju gdje je sjedište HET-a, ali i Elektroprivrede Republike Srpske (ERS). Budući da HEP ima i poprilično problema s ERS-om u odnosu na raspodjelu struje iz "Hidroelektrane Dubrovnik 1" kao i Termoelektrane Gacko, onda očito nije dobro talambasati i o nekim mogućim novim (zajedničkim?) ulaganjima.
 
Nemušto demantiranje
   Uostalom, ne tako davno, sredinom studenoga prošle godine, aktualni doministar za energetiku Željko Tomšić osjetio je potrebu u domaćim medijima "opovrgnuti" pisanje bosansko-hercegovačkih glasila o "dogovorenim zajedničkim ulaganjima" između Hrvatske i Republike Srpske u elektroenergetskom sektoru. Podsjećamo, to je nemušto demantiranje uslijedilo mjesec dana nakon lanjskog banjalučkog susreta premijera RS-a Milorada Dodika i tamošnjeg ministra energetike Milana Jelića, koji su ugostili doministra Tomšića i predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravka sa suradnicima. Tom su prigodom, objavili su bosanskohercegovački mediji (i onda je na hrvatskoj strani vladao muk!), "obje strane pokazale spremnost da u narednom periodu pristupe zajedničkim ulaganjima u planirane elektroenergetske objekte na slivu rijeke Trebišnjice koje bi – vlastitim sredstvima – realizirale Elektroprivreda Republike Srpske i Hrvatska elektroprivreda". Na tom je sastanku također dogovoreno kako će "ERS i HEP pripremiti svu dokumentaciju i nakon pribavljanja mišljenja Vlade Republike Srpske i Vlade Hrvatske nastaviti planiranje aktivnosti na izgradnji novih kapaciteta u okviru projekta 'Gornji horizonti rijeke Trebišnjice' i 'Hidroelektrane Dubrovnik 2'".
    No, na tom sastanku ništa nije potpisano ni konkretizirano, bučio je potom doministar Tomšić, uvjeravajući novinare kako u Banjoj Luci nije dogovorena gradnja "Hidroelektrane Dubrovnik 2" i hrvatska potpora projektu Gornjih horizonata koji - Feral je pisao o tome - predviđa prevođenje voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice gradnjom novih hidroelektrana "Dabar", "Nevesinje" i "Bileća" te daljnje usmjeravanje tih voda u Bilećko jezero.
 
Ekološke dileme
    Zanimljivo: ništa navodno nije ni potpisano ni dogovoreno, ali mjesec i nešto dana nakon doministrova "demantija" u Trebinje putuju stručnjaci zagrebačkog Elektroprometa da bi s kolegama u HET-u, koji su i sami sudjelovali u izradi idejnog rješenja "Hidroelektrane Dubrovnik 2", razjasnili prednosti moguće gradnje novog elektroenergetskog objekta. Usto valja zamijetiti i da je poduzeće HET Vladi Republike Srpske još u vrijeme kada se "ništa nije potpisivalo i dogovaralo" kandidiralo dva projekta za tekuću privrednu godinu, i to izgradnju HE Bileća i brane Dubrovnik 2, kako su to krajem listopada objavili bosanskohercegovački mediji, uz dodatak da bi se "time racionalnije koristile vode iz sliva rijeke Trebišnjice".
   Da ne bi bilo zabune, treba politički, gospodarski i na druge načine surađivati sa susjedima, ali bi isto tako bilo dobro kad bi HEP ponekad obavijestio i vlastitu širu potrošačko-poreznu javnost u odnosu na neke moguće planove koji sobom nose i dosad nerazjašnjene ekološke dileme. Među ostalim, nije uopće sporna činjenica da Republika Srpska ostvarivanjem projekta "Gornji horizonti sliva Trebišnjice" gradnjom triju hidroelektrana i završetkom gradnje tunela od Fatničkog polja do Bilećkog jezera planira postati najvećim izvoznikom struje u regiji, te da je to jedan od najvećih projekata i investicija u elektroenergetskom sektoru BiH, u koji se kani uložiti najmanje 668 milijuna dolara.
    S druge pak strane, nije sporno i da je Hrvatskoj potrebna novoproizvedena električna energija, te da je po stručnim parametrima gradnja "Hidroelektrane Dubrovnik 2", i uz ulaganje od 175 milijuna eura isplativa investicija kroz razdoblje od dvadesetak godina. Taj projekt, među ostalim, predviđa gradnju novog dovodnog tunela od petnaestak kilometara za potrebe te hidroelektrane (do postojećeg objekta "Hidroelektrane Dubrovnik 1" u Platu, u Župi dubrovačkoj), ugradnju nova dva agregata, smanjenje dotoka hladne vode u Župski zaljev, što bi ujedno razriješilo to osjetljivo pitanje za vrijeme trajanja turističke sezone u Župi dubrovačkoj.
    Isto tako, napominju stručnjaci, "osim povećanja proizvodnje električne energije na sustavu rijeke Trebišnjice poboljšala bi se i njezina kvaliteta, jer se sa sadašnjeg udjela vršne energije od oko 5,6 ugradnjom nova dva bloka u Hidroelektrane Dubrovnik on penje na oko 36,5 posto", što višestruko povećava rentabilnost cijelog postrojenja.
 
Neretvanska opasnost
    Ni to sa stručnog stajališta ne bi trebalo biti sporno, tim više što su u razradi idejnog rješenja gradnje "Hidroelektrane Dubrovnik 2" sudjelovali uvodno spomenuti stručnjaci i iz Zagreba i iz trebinjskog HET-a. No, iz ekološkog kuta gledanja, na te mega ili manje planove o kojima se "ništa nije ni potpisivalo ni konkretiziralo" ostalo je nejasno zašto se, primjerice, u trebinjskim dokumentima o "Hidroelektrani Dubrovnik 2" na više mjesta spominju tzv. postojeće ali i prevedene vode iz sliva Trebišnjice, što se konkretnije odnosi na prevedene vode s Dabarskog polja. Jer nije tome davno otkako su u hrvatskom Saboru zastupnici Tonči Tadić (HSP) i Ivica Pančić (SDP) pitali što će hrvatska Vlada poduzeti kako se ostvarivanjem projekta "Gornji horizonti sliva rijeke Trebišnice" (GH) ne bi ugrozila plodnost doline Neretve. Nije, naime, nikakva tajna da bi realizacija tog projekta mogla biti i pogubna za Neretvansku dolinu s obzirom na to da ekolozi upozoravaju na mogućnost presušenja Bune, Bunice i Bregave kod Mostara i Stoca, te još 400 manjih izvora, čija bi posljedica "bilo drastično smanjenje količine vode u toku Neretve".
     Iako je hrvatski premijer Ivo Sanader još krajem lipnja najavio "primjereno reagiranje i zaštitu delte Neretve", od tada do danas šira hrvatska javnost nije obaviještena o modalitetima tog "primjerenog reagiranja". Umjesto toga, u listopadu se put Banja Luke otisnulo visokorangirano hrvatsko izaslanstvo, u studenom je resorni doministar Tomšić opovrgavao kako se "nije ništa potpisalo ni konkretiziralo", da bi, eto, između Božića i Nove godine u Trebinju, u sjedištu HET-a, bio predstavljen projekt i studija izvodljivosti moguće izgradnje "Hidroelektrane Dubrovnik 2".