Metković, 28.6.2007. - Ove godine navršilo se trideset godina od otvaranja zgrade Gradskog kulturnog središta. Zgradu je 25. svibnja 1977. otvorio tadašnji republički sekretar za prosvjetu i kulturu (ministar obrazovanja i kulture) Stipe Šuvar. Metković je tako, upornim radom nekolicine kulturnih zanesenjaka, dobrovoljnim akcijama i odricanjem svojih građana kroz samodoprinose, nakon više od trideset godina dobio dom kulture s dvjema kazališnim pozornicama i galerijskim prostorom.
Prikupljajući građu za izložbu kojom će se obilježiti ta obljetnica došli smo do zanimljivih skica i nacrta arhitekta Aleksandra Freudenreicha, po čijem projektu je rađen kompleks, ali i nacrta za neke građevine koje u Metkoviću nikada nisu bile napravljene jer je gradnju omeo II. svj. rat.

Prva inačica projekta iz 1946. Kazališna dvorana je okomita u odnosu na današnju. Sa južne strane (uz današnju ulicu S. Radića) bila je predviđena velika kavana.

Freudenreichov nacrt prizemlja današnje kazališne zgrade iz 1949. Kasnije je u gradnji došlo do određenih odstupanja

Skica ljetnoga kazališta s kućicom za kinoprojektor na terasi iznad glavnoga ulaza (nikada nije sagrađena).

Skica otvorene pozornice sa gledalištem
 

Što se i gdje u Metkoviću planiralo graditi (prema planovima iz 1941 i ranije).

Hrvatski kulturni dom (na mjestu sadašnjeg GKS-a)

Veliki sportski centar u Pržinama (otprilike ispod sadašnje Sportske ulice)

Na prostoru današnje robne kuće Mercator pa sve do ulice Matice hrvatske (Hotel MB), s južnom granicom koja se, otprilike, poklapa s današnjom ulicom A. Starčevića (Dom zdravlja pa prema Croatia osiguranju i dalje) trebao je niknuti obrazovni centar sa pučkom školom,  gimnazijom i propadajućim sadržajima kao što su igrališta i parkovi.

Dvorište pučke škole (ulaz od strane Neretve)

Nesuđena zgrada metkovske gimnazije