Metković, 27.7.2008. - O nastupu neretvanskih lađara na Svjetskoj izložbi mora i mornara „Brest 2008.“ Mogla bi se napraviti monografija. Toliko su zanimljiva materijala donijeli sa sobom da je gotovo nemoguće napraviti selekciju. Stoga ovdje donosimo samo nekoliko fotografija o izlasku neretvanske lađe i trupe na Atlantik.
Na uvodnoj fotografiji vide se dvije zvijezde Izložbe: neretvanska lađa i ruski bark Крузенштерн o kojem ćemo kasnije dvije-tri riječi.
Nakon što su odradili planom predviđen program našima je proradio crv jer se nisu zadovoljavali plovidbom unutar velike luke. Odlučili su proći crtu lukobrana i izaći na otvoreno more. Najprije na vesla, a potom jedrom. Da čudo bude veće, učinio je to i Ivan Burić u trupi.

 Odluka je pala, prvi zaveslaji prema izlazu iz luke

       Negdje usput priključuje im se i Ivan Burić

     Neretvanska lađa na otvorenome moru

  Burić u trupi poskakuje na kratkim brzim valovima

     Isplov broj dva. Za tu prigodu naši su uzeli
          originalno staro jedro puno rupa.

  Jedrenje Atlantikom naše je toliko oduševilo da su
    se na kraju malo i zanijeli pa je nastala potraga

           Do novoga Bresta za četiri godine
__________________

Bark Kruzenštern
Ruski školski brod u usporedbi s našom lađom vjerojatno je isto što i Rusija u usporedbi s dolinom Neretve. No, zajedničko im je da oba plovila služe svojoj svrsi – plove.
Priča o tome brodu počinje 1926. kada je porinut u more. No, nisu ga napravili Rusi nego Nijemci, a u Rusiju stiže dvadeset godina kasnije, kao dio ratne reparacije, gdje dobiva ime po istraživaču Adamu Johannu Krusensternu, Baltičkom Nijemcu u službi carske Rusije.
Brod je impozantnih dimenzija: dug 114 m, širok 14 m, a visok 51 metar. Ukupna površina jedrilja mu je nevjerojatnih 3 400 metara četvornih koje ga morem može pogurati brzinom od 32 km/h.