Metković, 6.10.2010. - Udruga 'Narenta', župa Sv. Ilije i župa Sv. Nikole jučer su u Gradskom kulturnom središtu organizirale promociju hrvatskoga izdanja knjige 'Otok svijeta' na koju je došao i sam autor Michael O'Brien, jedan od najpoznatijih  svjetskih književnika katoličke tematike. Priliku da uživo vide i čuju toga poznatoga književnika nisu propustili mnogi Metkovci i Neretvani.
   Nakon što je metkovski glumac amater Vatroslav Markotić pročitao ulomak iz promoviranoga romana, uvodnu riječ o piscu i djelu dao je Josip Markotić, rekavši da se radi o romanu u kojem se može iščitati stradanje hrvatskoga naroda u II. svjetskom ratu, te križni put jednog preživjelog dječaka od rodnog mjesta preko Sarajeva, Splita, Golog otoka, logora u Italiji do emigrantskog života u Americi. Rekao je da o snazi romana možda najbolje govori citat Petera Kreefta koji kaže: 'Dobro pazite kada ćete započeti čitati ovu priču, jer ćete, dok je ne dovršite, u njoj živjeti, čak i nakon što zaklopite korice. Promijenit će vas; učiniti boljom i mudrijom osobom - a ima li veće zadaće što bismo je mogli očekivati od jedne knjige? Koliko je knjigâ, od tisuća što ste ih pročitali posjedovalo tu snagu? Možda svega nekoliko, i to - ako ste imali sreće? Evo još jedne!'
   Nakon Markotića nazočnima se u ime nakladničke kuće 'Treći dan' obratio Mate Krajina poslije kojega je riječ dobio sam autor.  O'Brien  je govorio o općim kršćanskim vrijednostima nasuprot onima iz totalitarnih sustava koji guše slobodu. Rekao je da unatoč strašnoj represiji nijedan takav sustav nije uspio ubiti slobodnu riječ jer se riječ tada povlači u podzemlje i od tamo djeluje, zaključivši na kraju kako smo svi mi pozvani biti plodni, bez obzira jesmo li  književnici, slikari ili što drugo.
   Budući da se 'Otok svijeta' bavi i Golim otokom, autoru i predstavljačima se pred kraj priključio i prof. Ante Brečić Feđa koji je kao maturant iskusio strahote Svetoga Grgura, otoka tik uz Goli otok, na kojemu je ondašnji totalitarni sustav primjenjivao posebne odgojne metode prema hrvatskoj katoličkoj i slobodnomislećoj mladeži, a koje se ni po čemu nisu razlikovale od onih s poznatijega 'susjeda'.