Metković, 22.7.2012. - Šest milijardi metara prostornih vode, koliko bi se u konačnici iz sliva Neretve trebalo prevesti u sliv Trebišnjice nije jedina prijetnja dolini Neretve.
  Šteta je već učinjena, Neretva je izgubila dobar dio svojih voda, a izvori lijevoga zaobalja spali su na samo četvrtinu svoje izdašnosti koju su imali prije početka gradnje hidroenergetskih objekata u slivu Trebišnjice. Taj je podatak u petak na tiskovnoj konferenciji Metkoviću iznio direkor VGO Split Branko Pejaković. Rezultat je to već realiziranoga prevođenja četiri milijarde kubika vode, a druga faza Gornjih horizonata predviđa prevođenje još dodatnih dvije milijarde.
   Dobrim dijelom bit će to izvedeno kada se na južnome dijelu Nevesinjskoga polja izgradi brana koja će vode rijeke Zalomke umjesto u ponor Biograd (koji vodom hrani moćnu Bunicu) usmjeriti ka Dabarskome polju gdje će biti HE Nevesinje. Dabarsko polje važno je za Bregavu jer voda iz njega prirodnim putem završava u njoj pa u Neretvi. Sada toga nema jer je načinjen tunel koji tu vodu vodi u Fatničko polje, a najnoviji tunel iz njega u Bilećko jezero pa Bregava ovih dana sliči na potok. Na kraju toga tunela predviđena je gradnja HE Bileća.
   Na kraju cijele priče koja počinje iznad Gacgoga na 1000 metara je nula na kojoj se nalazi buduća HE Dubrovnik 2 u Platu. Da bi se turbine Dubrovnika 2 veselo okretale treba Neretvi uzeti još vode.
   Rijeka Neretva ne može se u ljetnim mjesecima sama nositi s prodorom mora. Pejaković je rekao da je za potiskivanje mora potreban protok od preko 350 metara prostornih u sekundi (mi strepimo nad biološkom minimumom od samo 50 m prostornih) i da je problem što je korito rijeke Neretve produbljeno. Od vremena kada je Neretva bila duboka samo 5-6 metara, pa su ulagani napori da se održi plovni put do metkovske luke, do danas su se dogodile drastične promjene. Danas je Neretva na mnogim mjestima duboka 11 ili 12 metara. To, jačemu, moru omogućuje da prodre duboku u kopno. Uzrok tome je dvojak. Jedan je da se nekontroliranom (nelegalnom) eksploatacijom neretvanske pržine produbljuje riječno korito, a drugi je da se izgradnjom hidroelektrana na Neretvi znatno smanjio nanos koji je stoljećima plavljenjem stvorio našu dolinu.
   Taj riječni nanos bit će još manji ako se ostvari projekt koji nema veze s Gornjim horizontima. To je izgradnja hidroelektrana na Buni i kraj Počitelja. Nikad čuli? Čut ćete, ima vremena.