Metković,
24.7.2012. - Procedura proglašenja doline Neretve parkom prirode, mada dugo pripremana, naprasno je zaustavljena u trenutku kada je koncem svibnja 2007. u Metkoviću, Opuzenu i Pločama trebalo biti Javno izlaganje Prijedloga za proglašenje Delte Neretve parkom prirode. Prepali se bili političari u toj izbornoj godini i nisu htjeli „talasati“, a kako se tada prepadoše tako se ni dan-danas od straha ne oporaviše. Svojedobno smo pisali o tome što sve stoji u Prijedlogu koji nije ugledao neretvanskoga sunca. No, jesu političari tako reagirali samo zbog izbora ili ima još nečega?
O kakvim sve mračnim igrama može biti riječ normalan čovjek ni ne može zamisliti. Je li Dolini Neretve zaista namijenjena neka druga sudbina od one koju su joj namijenili priroda i njeni stanovnici? O tome na portalu www.ploce.com.hr iz pločanskoga kuta piše Nenad Medak.
Činjenica je da su protiv Parka prirode Delta Neretve uglavnom stanovnici donjega dijela doline. Je li proglašenje parka bila figa u džepu, a u stvari se na terenu radilo na plašenju naroda? Nećete moći ovo, nećete moći ono… Da se zaista htjelo nešto učiniti moglo se (ponekad s puno strpljenja) narodu objasniti o čemu se radi. Trebalo mu je reći da na cijelome području budućega parka 3% otpada na naselja u kojima s ne bi provodila nikakva zaštita, da bi 76% prostora (poljoprivredne površine i okolna brda) dobilo status održiva korištenja, 6% su područja izraženih prirodnih vrijednosti, a ostatak od 15% su područja zaštićena i planirana za zaštitu. U kategoriju područja izraženih prirodnih vrijednosti (niži stupanj zaštite) spadala bi preostala močvarna područja koja su vrijedna staništa ugroženih vrsta. To su Baćinska jezera i jezeri Vlaška, to su ostatci močvarnih staništa između Opuzena i Zažablja (područja Privlaka i Lukavac), te između Momića i Vida (područja Seget i Rokšić). Viši stupanj zaštite imalo bi dosad štićena područja. To su ornitološki rezervat Orepak, ornitološki rezervat Podgrede, ornitološki rezervat Prud, ihtiološko-ornitološki rezervat Ušće Neretve, rezervat u moru Malostonski zaljev, značajni krajobraz Modro oko, značajni krajobraz Jezero Desne, park-šuma Predolac-Šibanica, spomenik parkovne arhitekture Čempres u Metkoviću, a zaštiti bi dobili ornitološki rezervat Jezero Parila i ornitološki rezervat Jezero Kuti. Pa tko je normalan protiv toga? Sve to je svojedobno objavljeno na internetu u letku koji je dao načiniti Državni zavod za zaštitu prirode. Ma kakav internet, trebalo je letak tiskati u desetke tisuća komada i neretvanskome ga seljaku bacati iz zrakoplova, kao davnih godina kada bi se radnome narodu čestitao 1. maj ili Dan Republike.
Kolike su moguće dobiti od parka prirode možemo vidjeti i kod susjeda. Svojedobno je Metkovski vjesnik donio intervju s Matom Mustapićem koji je posjetio Park prirode Delta rijeke Po u Italiji, a mi smo ga još jednom postavili na naše stranice. Jako je zanimljiv. Naročito kada je u pitanju jegulja.
I što sada kada je jasno da će nam u dolini svaki litar vode biti važan? Da se podržalo proglašenje doline parkom prirode sada bismo protiv Gornjih horizonata, tj. suludih odluka naše Vlade imali puno jače argumente. Nažalost, nije dovoljno samo biti vrijedan. Nekada motiku treba staviti u stranu, a glavu na ramena.