Metković, 27.10.2012. - Prošloga je utorka u Zagrebu u organizaciji Hrvatske kulturne zaklade Hrvatsko Slovo i Hrvatskog kulturnog vijeća održana tribina na temu Gornjih horizonata. U prostoru Hrvatskoga slova svoja viđenja i stavove iznijeli su hidrolog i speleolog dr. sc. Srećko Božićević, prof. dr. sc. Dalibor Ballian sa sarajevskoga Šumarskog fakulteta i Ivica Puljan, urednik Metkovskog vjesnika i portala metkovic.hr.
    Nakon što je moderator tribine Ante Beljo, ravnatelj HIC-a i član HKV-a nazočne ukratko upoznao s problematikom, prvi je govorio dr. Božićević, koji je cijeli svoj radni vijek proveo na ispitivanju podzemlja krša, a radio je i upravo na terenu koji obuhvaća taj sporan projekt. Na temelju svoga silnoga iskustva i znanja Božičević tvrdi kako je krš toliko nepredvidiv da bilo kakva čovjekova intervencija na njemu može imati nesagledive posljedice, te je iznio niz primjera kada je čovjek, precijenivši svoje mogućnosti, proizveo štetu. Posebno se osvrnuo na namjeru gradnje podzemne HE Ombla i rekao da je njemu, kao stručnjaku, potpuno nejasno kako se u šupljinama nad izvorom Omble kani stvoriti veliko podzemno jezero koje neće biti prijetnja, jer radi se o tome da je krš nemoguće u potpunosti ispitati te da se sve to nalazi na vrlo trusnome području.
    Ivica Puljan govorio je o tome što je sve do danas izgrađeno i što se namjerava graditi. Rekao je da je, prema informaciji iz Hrvatskih voda, već prva faza projekta izvorima lijevoga zaobalja neretvanske doline, od Hutova blata do jezera Kuti i Bistrine u Malostonskome zaljevu, oduzela i do 75% njihove prirodne izdašnosti pa ne samo da bi trebalo zaustaviti najnovije radove nego bi trebalo raditi na tome da se, barem dijelom, popravi učinjena šteta. Puljan je izlaganje potkrijepio mnogim kartama, skicama i fotografijama, a okupljeni su mogli vidjeti i kratak film nastao iz dokumentarca koji je svojedobno o tom megaprojektu snimio Hajrudin Krvavac. Istaknuo je da se radi o jako staru projektu i da se u vrijeme kada je nastajao nije vodilo računa o njegovu utjecaju na okolinu te da su se promijenile i klimatske prilike, o čemu svakako treba voditi računa.
    Prof. dr. Dalibor Ballian, temeljem svojih dosadašnjih istraživanja o promjenama u prirodi koje su izazvale umjetne akumulacije, tvrdi da „Istočnu Hercegovinu očekuje apokalipsa velikih razmjera“. Te promjene već su uočene na starijim zahvatima poput Bilećkoga i Jablaničkoga jezera. Promjene su spore pa ih čovjek odmah ne u uočava i ne reagira na njih, ali nakon više desetljeća dobiju takav razmjer da se nakon toga malo što može popraviti. Umjetne akumulacije mijenjaju klimu, zime su blaže pa se na proljeće množe glodavci, mijenja se vegetacija, a ambrozija se širi prostorima gdje je nikada nije bilo i sl. Svaki poremećaj u eko-sustavu za sobom vuče i druge – upozorio je Ballian.
    U raspravi na kraju tribine za riječ se javio i dekan zagrebačkoga FER-a, prof. dr. sc. Nedjeljko Perić, koji je rekao da se radi o iznimno složenu problemu u koji se moraju uključiti stručnjaci svih mogućih profila od pravnika, energetičara, ekologa, hidrologa, speleologa, građevinara i sl. te da hrvatska akademska zajednica u prvoj polovini sljedeće godine namjerava u javnost izaći sa svojim stavom.
    S tribine je još jednom upućena poruka vladajućoj strukturi da ne stupa olako u projekte koji mogu biti pogubni za hrvatski narod, kako u Hrvatskoj, tako i u BiH, jer voda je, uz hranu i energiju, za svaku državu od strateške važnosti. tekst