Metković,
5.1.2013. - Koncem listopada prošle godine u prostorijama Hrvatskoga slova u Zagrebu sudjelovao sam na tribini na temu Gornjih horizonata na kojoj je uz biologa dr. sc. Dalibora Ballijana sudjelovao i dr. sc. Srećko Božičević, hidrogeolog i speleolog, koji je svojedobno i sam radio na krškim terenima Popova polja i Dubrovačkoga primorja te tako svome velikome znanju dodao isto tako veliko iskustvo koje se ne može naći ni u jednome udžbeniku, jer dinarski krš predstavlja svjetski fenomen.
Od mnogih stvari koje je dr. Božčević iznio na tribini navest ću samo jednu. Rekao je da čovjek mora shvatiti da se radi o kršu koji se sastoji od mnoštva pukotina podzemnih kanala i velikih podzemnih dvorana koje se u kišnoj sezoni pune vodom. Ta voda, silom gravitacije, odlazi naniže svojim prirodnim podzemnim tokovima te svaka čovjekova intervencija u kršu predstavlja potencijalu opasnost, najčešće s nesagledivim posljedicama.
U prosinačkome broju časopisa Hrvatska vodoprivreda dr. Božićević je objavio članak Sudbina rijeke Neretve (str. 33) u kojem se bavi spomenutom problematikom te potencijalnim opasnostima za donjoneretvanski kraj, ne samo njegovu poljoprivredu, nego i izvorišta pitke vode.
Inače, dr. Božičević je 1991. napisao knjigu Jame (kao) grobnice u kojoj je, između ostalih, naveo ogromnu, duboku jamu Bišina u Podveležju, tik uz cestu Mostar-Nevesinje. Prema kazivanju svjedoka u nju su tijekom ljeta 1945. bačena tijela nekoliko tisuća hrvatskih mladića koji su na kraju Križnoga puta završili u Mostaru. Nekome je kasnije palo na pamet da se ta jama počne koristiti kao nevesinjsko odlagalište otpada (čemu i danas služi). O tome nitko ne govori (ne samo o kostima nesretnika) nego o silnome otpadu koji trajno teško zagađuje tko zna koje podzemne vode i ugrožava zdravlje svih koji žive nizvodno.
Prije nekoliko mjeseci bio sam nad tom jamom i, zaustavljajući dah, načinio donju fotografiju. O kolikoj je jami (gotovo zatrpanoj otpadom) riječ, svjedoči ljudska figura u šumici lijevo, s tim da u objektiv nije ušla cijela širina grotla.
Ivica Puljan