Metković, 22.8.2013. - Evo još nešto o poznatome pečatu iz Vida. Prema članku iz Glasnika Zemaljskoga muzeja BiH, Sarajevo, III, 1891., pečat je u Vidu nabavio sudac Isak Tolentino. Promjer mu je 29 mm, a umjesto drška za hvatanje ima alku. U sredini pečata je kula s tri tornja, a sa strana se uz kulu penju grančice djeteline. Iznad vrata u kulu krilo je ptice, a iznad njega nešto kao ruka.
    Što se tiče teksta postoji više čitanja. Prof. S. Ljubić kaže da se treba čitati ovako: S(igillum) = Žig, co(m)itis = kneza, Marci = Marka, de = iz, Castro Lapidis = dvorca Lapis. Autor članka Vid Vuletić-Vukasović kraj teksta čita ovako: Castrol Widi = tvrđavice Vid.
    Konzultirali smo Radoslava Dodiga koji kaže da mu je taj pečat sumnjiv, a posebice da se odnosi na Vid. Dodig misli da je početkom 15. st. u Vidu bila bilo kakva utvrda to bi zasigurno bilo zabilježeno u Dubrovačkome arhivu, a takva podatka nema pa prema tome, ako se i odnosi na Vid, Dodig smatra da je pečat patvorina.
    Dodigov argument, vezano uz Dubrovački arhiv, svakako je čvrst. Ako je pečat zaista s početka 15. st. i na njemu se spominje tvrđavica Vid onda je suvremenik poznatoga dokumenta iz 1422. u kojemu se prvi put spominje Metković, tada očito mala, beznačajna naseobina na Predolcu. Sam dokument (nama važan zbog spomena Metkovića) zapravo je tužba koju dubrovačkome knezu podnose trgovci kojima su carinici na Neretvi podno Metkovića oduzeli krijumčarenu robu. Čim je Dubrovačka Republika na ovim prostorima imala svoje carinike znači da su ga smatrali svojim pa bi se i tvrđavica Vid zasigurno bila našla u kakvome spisu.