Metković, 23.4.2014. - Knjiga Metkovski prezimenski mozaik autora Domagoja Vidovića sinoć je predstavljena u Gradskome kulturnom središtu Metković. Autor u knjizi na znanstvenopopularan način iznosi manje poznate činjenice o jezičnome postanju i povijesnome razvoju ne samo metkovskih, nego i ostalih neretvanskih i susjednih hercegovačkih rodova. Knjiga se sastoji od članaka uglavnom objavljenih u Metkovskome vjesniku te jednoga dijela članaka objavljenih u hercegovačkim glasilima Vrutak i Glas Hutova.
   Uime Gradskoga kulturnog središta, koje je izdavač knjige, okupljene je pozdravio ravnatelj Milan Kapović, nakon čega je Ivica Puljan predstavio autora i još dvojicu predstvaljača: don Ivicu Puljića, neumskoga župnika i povjesničara, voditelja Muzeja i galerije u Neumu te jednoga od pokretača edicije Humski zbornik, koja se bavi poviješću istočne Hercegovine, nama zanimljive jer dobar dio stanovništva lijeve obale rijeke Neretve potječe od tamo, i Stanislava Vukorepa, arheologa i prikupljača kulturne i ine baštine u Hercegovini i južnoj Dalmaciji, jednoga od otkrivača ilirskoga groba u kojemu je nađena i kaciga ilirskoga ratnika na Vidića guvnu u Vranjevu Selu kraj Neuma.
    Za Vidovića je Puljan rekao da je on, kao znanstvenik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, surađivao i na izradbi dvaju institutskih izdanja – Školskoga rječnika hrvatskoga jezika i nedavnoga Hrvatskoga pravopisa koji su nama, Metkovkama i Metkovcima, važni jer se prvi put nedvojbeno upućuje na etnike Metkovac i Metkovka te na ktetik metkovski, a zastupljeni su i drugi primjeri iz doline Neretve. Na Rječnik se nadopunjuje Hrvatski pravopis koji na jednome zgodnom mjestu za primjer internetskoga portala navodi e-metkovic. Puljan je govorio o tome kako Metkovski prezimenski mozaik nije knjiga u kojoj su obuhvaćena sva metkovska prezimena nego je rezultat Vidovićevih terenskih istraživanja, tijekom kojih je prikupio građu o dijelu prezimena i to objavljivao uglavnom u Metkovskome vjesniku. Neka su prezimena obrađena detaljnije, a neka se spominju u određenom kontekstu. – Siguran sam da će Vidović nastaviti sa svojim istraživanjima i da se možemo nadati nastavku ove knjige – rekao je Puljan i iznio neke zanimljive podatke o razlikama u brojnosti nositelja metkovskih prezimena u popisima stanovništva 1948. i 2001.
    Don Ivica Puljić i Stanislav Vukorep govorili su o svojim kontaktima s Vidovićem tijekom njegovih istraživanja na terenima Popova polja i istočne Hercegovine te da njegov rad smatraju iznimno važnom jer je on prvi hrvatski istraživač koji se tamo pojavio nakon sto godina. Vidović je bilježeći brojne toponime i antroponime dokazao da su u Popovu polju i istočnoj Hercegovini nekada živjeli brojni Hrvati koji su se od provale Turaka počeli s njih iseljavati, često baš u dolinu Neretve, nerijetko noseći sa sobom i svoje stare toponime. Vidovićeva istraživanja tako su protuteža istraživanjima srpskih znanstvenika koji su imali svojevrstan primat i koji su u svojim radovima tvrdili da su ti prebjezi na mletačko područje zapravo mahom bili Crnogorci. To je padalo na plodno tlo pa je i danas u usmenoj predaji nekih neretvanskih rodova podatak da su im pretci nekada bili Crnogorci.
    Na kraju se okupljenima obratio sam Vidović i zahvalio svima koji su pomogli u izdavanju knjige te je sažeto objasnio kako je knjiga nastala i kriterije na temelju kojih su se prezimena obrađivala. – U knjizi nema nekih prezimena pa čak i onih koja spadaju među starije stoga što ih do trenutka prestanka izlaska Metkovskoga vjesnika nisam stigao obraditi – rekao je i najavio nastavak svojih istraživanja. Vidović je napomenuo da se on nije bavio rodoslovljem te da je u obradi prezimena više pristupao kao onomastičar.
   Predstavljanje knjige upotpunio je Roko Veraja koji je iz nje pročitao nekoliko zanimljivih odlomaka.
    Knjiga se može kupiti u Gradskome kulturnom središtu po cijeni od 100 kn, a moguće je i slanje poštom, za što se zainteresirani mogu javiti na izdavastvo@metkovc.hr.