Metković, 28.12.2014. - U Gradskoj knjižnici Metković otvorena je izložba slika U kralja Norina… autorice Katarine Ivanišin Kardum, dubrovačke akademske slikarica i muzejske pedagoginje, nastalih na temu neretvanskih mitoloških bića.
    Izložbu je otvorila ravnateljica Knjižnice Vesna Vidović koja je istaknula da je riječ o prvom likovnom uprizorenju bića koja su nekada bila vrlo prisutna u svakodnevnom životu Neretvana, a danas ih se pokušava otrgnuti zaboravu.
    Uime organizatora izložbe Udruge Divina Natura o izložbi te o Projektu Neretvanska strašila – tragom mitoloških bića doline rijeke Neretve govorila je Meri Rogošić, koja je okupljene upoznala s istraživanjima na terenu tijekom kojih su zabilježena kazivanja starijih koji se još uvijek sjećaju priča iz djetinjstva. Ta će kazivanja sa spomenutim slikama biti pretočena u slikovnicu pa će na taj naći biti prenesena najmlađima. Rješenjem Ministarstva kulture od 2. rujna Neretvanska strašila – tragom mitoloških bića doline rijeke Neretve , kao segment usmene književnosti neretvanskoga područja, stavlja se pod preventivnu zaštitu do donošenja Rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra.

 

 

 

 

Neretvanska strašila

    Projekt Neretvanska strašila – tragom mitoloških bića doline rijeke Neretve obuhvaća dio usmene književnosti neretvanskoga područja i odlikuje se značajkama nematerijalne kulturne baštine koja podrazumijeva i obuhvaća jezik, dijalekte, govor i toponimiju, usmenu književnost svih vrsta, narodno stvaralaštvo u području predaje, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote.
    Najvažnije djelo i polazište za proučavanje narodne usmene književnosti doline rijeke Neretve je knjiga U kralja od Norina – priče, pjesme, zagonetke i poslovice s Neretve istaknute etnologinje pok. Maje Bošković-Stulli. Osim nje tom temom su se na izravan ili neizravan način bavili Domagoj Vidović, Denis Vekić i Ivan Lozica, suvremeni istraživači i znanstvenici, osiguravajući toj vrsti baštine historiografski kontinuitet.
    Iako se narodna usmena književnost doline rijeke Neretve gotovo u potpunosti podudara s pojavama istočnojadranske obale i zaleđa, ipak se odlikuje izvjesnim specifičnostima. One se u prvom redu odnose na sam ambijent koji je tipično neretvanski, u kojemu se susreću rijeka tj. močvara i more s bezvodnim krškim područjem koji je sam po sebi mističan. Ambijent daje i posebne osobine i likovima narodne usmene književnosti tj. mitološkim bićima, ali i u samomu imenu pojedinoga lika, u kojemu se očituju osobine dijalekta te lokalne osobitosti.
   Mitološka bića koja se javljaju u pričama, predajama i legendama doline rijeke Neretve su većinom naslijeđe iz pretkršćanskoga vremena pa samim time njihovo je podrijetlo vrlo nejasno. Neka od mitoloških bića koja se najčešće susreću u narodnoj usmenoj književnosti doline rijeke Neretve su: vile, gavan, džini, kralj Norin, crni ovan, orbo (orvo), mačić, vukodlak, štringa i mora.