Metković, 3.10.2015. - U četvrtak navečer u izložbenom prostoru Arheološkoga muzeja Narona otvorena je izložba salonitanskog jantara pod nazivom Suze Helijada koju su priredili Arheološki muzej u Splitu i Arheološki muzej Narona.
    Izloženi su predmeti od jantara kao što su životinjske figurice, prstenje, ukosnice, privjesci i ogrlice koji su pronađeni u Saloni i datiraju iz razdoblja prvoga i drugoga stoljeća poslije Krista.
    Posjetitelje je pozdravio ravnatelj AM Narona Toni Glučina, koji je tom prigodom rekao da taj muzej već nekoliko godina zaredom ugošćuje barem jednu izložbu bratskih, odnosno sestrinskih ustanova godišnje.
    – Uvijek mi je zadovoljstvo ugostiti AM u Splitu jer je taj muzej još od don Frane Bulića pa donedavno skrbio o Naroni, što je i razlog više za nastavak naše suradnje. Izložbom, o kojoj će više govoriti viša kustosica AM u Splitu i autorica izložbe gđa Jagoda Mardešić željeli smo pokazati sve ono što Salona zaista nudi – rekao je prigodom otvorenja izložbe ravnatelj Glučina.
    Viša kustosica Jagoda Mardešić na početku svoga izlaganja rekla je da je izložba koncipirana tako da se pokušaju objasniti veze između grčkih mitova i predmeta od jantara koji su pronađeni na arheološkom nalazištu antičke Salone. Okupljene je upoznala s mitom o nastanku jantara, koji se veže uz sudbinu Helijeva sina Featona. U nastavku je pohvalila rad AM Narona, posebno onaj dio koji se odnosi na rad s mladima, ustvrdivši kako je to ulaganje u budućnost.
    Na kraju je o govorio ravnatelj AM iz Splita Damir Kliškić koji je rekao da su na izložbi izloženi luksuzni predmeti koji su uglavnom dolazili s prostora Baltika, odnosno današnje Estonije, Letonije i Litve, gdje su ležišta jantara. Pojasnio je kako se u 1. i 2. st. nakon Krista jantar prikupljao na morskim obalama na koje je more naplavljivalo velike grumene toga iznimno cijenjena i tražena materijala. U svome izlaganju osvrnuo se i na putove kojima je jantar distribuiran čitavim tada poznatim svijetom. Rekao je da svi izloženi predmeti potječu sa zapadne nekropole antičkoga grada Salone i da ih odlikuje visoka umjetnička i tehnička razina izrade.
    Među eksponatima izložena je i ogrlica od jantara iz našega vremena, a razlog je taj što se i danas, kao i u antičko vrijeme, vjeruje da jantar ima iscjeliteljska svojstva, odnosno da širi pozitivnu energiju, ali i da djeluje antibakterijski.
I. Ilić