Metković, 23.10.2015. - U Galeriji GKS-a Metković predstavljena je knjiga Povijest i topografija Narone Carla Patscha, koja je tiskana u Beču još 1907. te u nakladi metkovskoga ogranka Matice hrvatske pretisnuta 1996. Riječ je o trećemu dopunjenom izdanju te knjige istog nakladnika.
   Predsjednik ogranka MH prof. Božidar Lovrić govorio je u kraćim crtama o Carlu Patschu i njegovu radu. Carl Ludwig Patsch bio je austrijski arheolog i povjesničar. Predmet istraživanja uglavnom mu je bila antička kultura u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori, a posebno u dolini Neretve gdje je sustavno istraživao nalazišta Narone i Mogorjela. Od 1894. bio je kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, predstojnik Odjeljenja za znanost i umjetnost pri Zemaljskoj vladi u Sarajevu, a od 1920. profesor slavenske povijesti i arheologije na sveučilištu u Beču.
   O istraživanjima Narone od Patchova vremena do danas govorio je kustos Arheološkoga muzeja Narona prof. Toni Glučina. Taj su lokalitet istraživali još stručnjaci iz Arheološkoga muzeja Split (pod čiju je ingerenciju Narona potpadala) don Frane Bulić, Mihovil Abramić, Ivan Marović, Nenad Cambi, i Frane Buškariol te Julijan Medini s Filozofskog fakulteta u Zadru, ali i strani stručnjaci poput Jeana Marcadea i Geze Alfoldvja.
   Kako u predgovoru knjizi piše bivši ravnatelj Arheološkoga muzeja Split dr. Emilio Marin, Patsch je svoju topografiju posvetio ponajprije okolici Narone, ili preciznije rečeno, području extra muros. Onu intra muros, dakle samoga grada, započeo je proučavati N. Cambi. Poglavito je usmjerio svoj rad na definiranje gradskih bedema, tj. opsega grada. Pitanje cesta nastavio je studirati Ivo Bojanovski.
   Ipak, najveća su se otkrića dogodila 1995., kada je pod vodstvom dr. Marina otkriven Augustej, te nekoliko sljedećih godina tijekom kojih je nalazište temeljito istraženo. Bila je to svjetska senzacija kada je pronađeno 16 kipova rimskih careva i članova njihovih obitelji.
   Prof. Radoslav Dodig govorio je arheološkim lokalitetima na području Hercegovine koji su također spadali pod naronski ager. Najbliži je Mogorjelo pred Čapljinom pa vojni logor Bigeste na Humcu pokraj Ljubuškoga. Tu je i lokalitet Desilo, o kojem se prije nekoliko godina govorilo zbog navodnoga pronalaska ilirskih brodova, te mnogi drugi.