Metković,
20.1.2017. - Nedavno, za naše prilike, iznimno hladno vrijeme koje je počelo 6. siječnja jutarnjom temperaturom -3,7 °C, dok je šest sljedećih dana najniža temperatura varirala od -5,6 °C do -8,6 °C (10. siječnja), ponukalo je motritelja Meteorološke postaje Metković Dragana Tolića da nam pripremni iscrpan pregled najnižih temperatura i visina snijega, otkako je Postaja počela raditi 19. svibnja 1997.
Ipak, započet ćemo prije toga s poznatom zimom s početka 1985., najhladnijom u novijoj povijesti Metkovića. Snijeg je počeo padati s 4. na 5. siječnja i najveća zadržana visina snijega iznosila je tridesetak cm. Nemamo podatak koliko ga je kumulativno napadalo. Nakon toga je sve smrzlo i minus je trajao ukupno 29 dana. Najniže službeno izmjerene temperature kretale su se od -9 °C do -12 °C, ali tu treba dodati (zapravo oduzeti) još koji stupanj na različitim lokacijama po gradu. Toga su siječnja potpuno stradale gotovo sve mandarine sjeverno od Kule Norinske, a ostale su bile teško oštećene.
Iznimno hladan je bio i siječanj 2000. godine s 21 danom u minusu od -5,5 °C do – 5,7 °C, dok je najniža temperatura bila -9,1 °C.
Prava zima 2001./2002. započela je već u prosincu, kada smo imali 15 dana u minusu. Najhladnije je bilo na Božić, kada je izmjereno -6 °C. Nastavilo se tako i u siječnju 2001. kada je, također, 15 dana bilo u minusu, što znači da smo te zime imali čak 30 dana s negativnim minimalnim temperaturama.
Godine 2003. najhladnije je bilo u veljači – 23 dana s negativnim minimalnim temperaturama, najniže -4,0 °C 8. veljače. U siječnju 2004. imali smo samo 11 dana u minusu, 23., 24. i 25. siječnja izmjereno je -4,5 °C.
Stiže nam poznata 2005. godina. Snijeg je počeo padati s 25. na 26. siječnja i trajao je do 13. veljače, 19 smo dana bili pod snijegom. Palo je ukupno metar snijega, s time da je najviša visina izmjerenoga (zadržanoga) snijega bila 29. siječnja u 7 sati – 40 cm. I u siječnju i u veljači imali smo po 12 dana s negativnim najnižim temperaturama koje su se kretale od -4,5 °C do -5,6 °C. Premda se one ne mogu mjeriti s onima iz 1985., šteta je poljoprivrednicima bila velika, ponajprije zbog snijega pod čijom su težinom pucale grane voćaka i urušavali se plastenici, sa stradala je i šuma.
Zimu 2010./2011. pamtit ćemo samo po tome što smo imali jedan ekstrem – 17. prosinca 2010. probudili smo se na – 7 °C.
Nakon zime 2005. već smo mislili da nas veliki snjegovi pogađaju svako 20 godina, no nezapamćen snijeg stigao nam je već prvoga dana veljače 2012. Od tada pa do 16. veljače padao je u osam navrata i ukupno ga je palo 93 cm, s time da je najviša visina zadržanoga snijega bila 12. veljače u 7 sati – 53 cm. Snijeg je trajao sve do 29. veljače, premda je 22. nastupilo osjetno zatopljenje. Dodamo li svemu tome da smo imali i jednu noć s ledenom kišom, koje je palo čak 55 l/m², ispada da je sve te dane palo (otopljeno) 177 l/m² ili, zavisno od suhoće 1,5 do 2 metra snijega. Štete su, naravno, bile velike i u poljoprivredi i na građevinama (krovovi, oluci…), a stradala nam je ponovno šuma na Predolcu i Šibanici. Sreća je da minimalne temperature nisu išle previše u minus – „tek“ 19 dana s najnižom temperaturom s trima ekstremima 13., 14. i 15. veljače, kada je zabilježeno -5,5 °C, -7,5 °C i – 8 °C.
Na kraju, spomenimo i to da prošloga prosinca nije pala ni kap kiše (isto kao i prosinca 2015.), a to nije zabilježeno još od 1938. godine.
