U devet sati on je iznosio 39 cm, a uzimajući u obzir da je nula letve na Velikoj rivi na -27 cm n/m, vodostaj je bio na 12 cm n/m. Istodobno je more na ušću Male Neretve bilo na 27 cm, tj. na +7 cm n/m, budući da je nula letve na -20 cm n/m. Ukratko, to znači da je u devet sati vodostaj Neretve u Metkoviću bio samo 5 cm viši od razine mora.

Otkako se od 1934. mjeri vodostaj u Metkoviću, najniži je izmjeren 1 cm (-26 cm n/m) 9. lipnja. 1964., dok je najviši izmjeren 445 cm (418 cm n/m) 13. prosinca. 1950.

Pogledali smo i dnevne srednjake (ne ekstreme) vodostaja od 1934. godine, kada je bila velika poplava za koju postoji fotodokumentacija. 19. studenoga 1934. srednjak je bio 400 cm. 17. prosinca 1937. (također dokumentirana poplava) srednjak je iznosio 415 cm, 21. studenoga 1940. (neke od postojećih fotografija vjerojatno su iz tih dana) srednjak je 380 cm, 12. veljače 1947. je 375 cm, 13. prosinca 1950. je 438 cm (max. 445 cm), 19. prosinca 1962. je 416 cm. Zanimljiv je 2. siječnja 1953. kada je srednjak bio 438 cm, a na samu Novu godinu 416 cm. Tada je goste s dočeka Nove godine iz Hotela Zagreb (danas Narona) potjerala poplava. 14. prosinca 1959. (također poznata poplava) srednjak je iznosio 430 cm. Od tada pa sve do dviju poplava 2010. Neretva je znala biti visoka, ali ne tako ekstremno. Za prve poplave te godine srednjak je 10. siječnja iznosio 377 cm (najviši 385 cm), a 2. prosinca 405 cm (najviši 415 cm).

Nadamo se da se tako katastrofalne poplave neće više događati, prvo zbog nasipa za obranu od poplava, a drugo zbog toga što je iskustvo iz 2010. valjda nešto promijenilo o upravljanju vodama slijeva rijeke Neretve. Više nas trebaju brinuti niski vodostaji, tj. smanjen dotok Neretvom, koji može ugroziti neretvansku poljoprivredu. Predzadnjega dana prošle godine u Metkoviću je izmjeren vodostaj od tek 21 cm.