Svaka gljiva je jestiva, ali neke samo jednom. Slobodno beri gljive, na koje mušica dolazi. Pretpostavlja se da na planetu ima oko milijun i pol vrsta, od kojih je znanstveno opisano tek oko 70 000.Bile male, velike, šarene gljive rijetko koga ne intrigiraju potražimo zajedno odgovore zašto su nam važne u okolišu. A zatim napravimo nekoliko šarenih gljiva za svoje prozore.

Gljive su vrlo važan dio ekosustava, zato što one pogone kruženje hranjivih tvari kao simbionti korijenja i razgrađivači organskog materijala, ali također imaju višestruku ulogu u procesu kruženja ugljika. Do tri trećine ugljika generiranog kroz fotosintezu završi u tlu, a do 20 posto završi u micelijima gljiva i mikorizosferi mikroorganizama. Zidovi stanica gljiva sadrže hitin koji je relativno otporan na raspadanje. Tako ostaci hitina čine veliki udio ugljika u tlima. U prirodnim uvjetima, saprotrofske gljive imaju ključnu ulogu u generiranju ugljičnog dioksida u procesima raspadanja, osobito u truljenju lišća biljaka i drveća. Gljive tako pogone oslobađanje ugljičnog dioksida iz tresetišta i tla tundri kada su ti ekosustavi isušeni ili se otopi permafrost",u Europi je, pokazuje istraživanje, najveća bioraznolikost gljiva prisutna u šumskim ekosustavima europskog juga koji su najmanje onečišćeni. U Hrvatskoj je tako kontinentalni i planinski dio zemlje relativno bogat bioraznolikošću gljiva, dok je obalni dio manje bogat, a to bi se moglo još smanjiti. Očekuje se, naime, da će klimatske promjene imati najveći negativni utjecaj na raznolikost gljiva u mediteranskim zemljama.