Metković, 8.3.2018. - Ovih dana su, naročito na društvenim mrežama, zamijećene reakcije stanovnika desne strane Metkovića na porast voda unutar branjenoga područja. To se naročito odnosi na poljoprivredne površine koje su pod vodom. Stoga smo jutros obišli nasip za obranu od poplave u blizini Puta Narone te na području Struge i Prokop, dok na Duvrat nismo išli jer smo dobili informaciju da je pristupni put dijelom pod vodom.

Uz Put Narone zatekli smo glavni kanal Jerkovac potpuno ispunjen vodom, koja se na nekim dijelovima prelijeva na bermu nasipa i na poljski put s druge strane. Isto tako, djelom su poplavljene i poljoprivredne površine s unutrašnje strane nasipa. Stoga se mnogi pitaju zašto ne radi crpna stanica na Duvratu, čija bi tri agregata snage po 65 kW trebala crpsti vodu iz branjenoga područja i prebacivati je u nebranjeno. Stoga smo zavirili u Glavni projekt u kojemu stoji da je cjelokupan sustav projektiran tako da brani urbano područje te da se crpke aktiviraju nakon proglašenja I. stupnja obrane od poplava.

Iz Glavnoga projekta izvadili smo neke detalje, s akcentom na odvodnju, tj. rad crpne stanice i ustave na Duvratu. Kako smo neslužbeno doznali sustav obrane je dobio uporabnu dozvolu, a postojeći pravilnik o radu crpka i ustava će se novelirati, tj. mjerenjima na terenu prema potrebi korigirati neki parametri zadani u Glavnom projektu. To se odnosi i na dolje navedene kotu od +2,20 m n. m.

Pojednostavljeno, sustavom obrane od poplava neće se braniti poljoprivredne površine, tj. neće biti u funkciji melioracije. U normalnim uvjetima branit će se unutrašnja kota +2,20 m n. m. jer ispod nje nema ni jedne kuće. U ekstremnim uvjetima, kada razlika između razine vanjske i unutrašnje vode pređe 1,5 m, aktivirat će se preljevi na kruni nasipa i poplavne će se vode upuštati u branjeno područje kako bi nasip ostao stabilan.

Vodostaj Neretve noćas je bilo dosegao 227 cm, no kako je u međuvremenu pala razina mora već u 9:30 iznosio je 188 cm. Prolazeći desnom stranom grada utvrdili smo da problema ima samo na dijelovima prometnica s kojih voda ne može otjecati jer su zatrpani kanali i sl.

IZVADAK IZ GLAVNOGA PROJEKTA OBRANE OD POPLAVA

Sustav za obranu od poplava grada Metkovića uz desnu obalu rijeke Neretve obuhvaća naselja na prostoru Republike Hrvatske i na prostoru Bosne i Hercegovine. Područje koje se sada brani od poplava nastalo je neplanskom izgradnjom. U početku se gradnja kuća provodila uz cestu i željezničku prugu na terenu s višim kotama, a kasnije se, smanjenjem učestalosti velikih voda, naselje počinje širiti i na niži dio terena. Kako se u prošlosti nije zaustavio ovakav trend gradnje, sada je nužno obraniti od poplava dio gradskog područja koje je nastalo u močvari. Zbog izrazito nepovoljnih uvjeta temeljenja građevina odabran je aktivni način obrane od poplava, što znači da u ekstremnim slučajevima može doći do namjernog preplavljivanja branjenog područja, kako bi se očuvali objekti i spriječile još veće štete. Odabrani sustav ima ograničenja u slučaju obrane od poplava i o tome treba voditi računa kod planiranja i provođenja izgradnje ovog dijela grada.

ODVODNJA

U sustavu će se zadržati sadašnji vodni režim osim u slučaju porasta vanjskih voda i izvanrednih situacija. To znači da će se unutrašnja odvodnja aktivirati u slučaju proglašenja (redovne) obrane od poplava. Crpenje ovisi o upravljanju vodama unutar područja, tj. bez aktiviranja odvodnje dozvolit će se preplavljivanje ovih površina koje bi se preplavile i za vrijeme aktivne obrane od poplava područja. Pri tome se moraju uzeti u obzir stanja, prognoze i informacije uzvodnog sliva Neretve.

U cilju održavanja stabilnosti objekata obrane od poplava mora se upravljati unutrašnjim vodostajima u ovisnosti od vanjskih. Dozvoljavat će se porast unutrašnjih vodostaja do kote +2,20 m n.m. jer ni jedna postojeća stambena kuća nije izgrađena na nižoj koti. Na taj način kod maksimalne kote vanjskih voda od +3,70 m n.m. imamo razliku vodostaja od 1,5 m, što daje potrebnu sigurnost nasipa. U skladu s mogućnostima potrebno je postizati i manje razlike vodostaja. Općenito je potrebno izbjegavati i zaustaviti daljnju izgradnju stambenih i drugih vrijednih objekata na ovom području ispod kote +2,20 m n.m.

Dva su karakteristična stanja sustava: normalno stanje (stanje mirovanja) i stanje obrane od poplava.

Stanje mirovanja

Stanje mirovanja ili normalno stanje vodostaja u sustavu znači održavanje sadašnjeg stanja koje će se održavati i u budućnosti. Ponovo se naglašava da ovaj projekt neće tretirati melioracijsko uređenje, niti će to biti lako riješiti u nekoj drugoj fazi. Sadašnje stanje će se održavati omogućavanjem protočnosti sustava i potpunom povezanošću s vanjskim vodama putem dvije protočne ustave na svakom slivu (Jerkovac i Gabela). Za vrijeme normalnih vodostaja u Neretvi i na području Vid – Norin nema crpenja i sustavi su otvoreni (otvorene su protočne ustave). Normalni vodostaji su svi vodostaji uzrokovani utjecajem mora i dotoka Neretvom kod kojih se ne proglašava obrana od poplava.

Stanje obrane od poplava

Aktivnosti crpenja započinju u slučaju neposredne očekivane opasnosti od poplava ili proglašenjem I. stupnja obrane od poplava. Tada se protočne ustave moraju zatvoriti a uključiti crpke za stvaranje potrebne retencije i/ili regulaciju vodostaja u branjenom sustavu.

Hidraulički proračun crpki i broj i vrsta agregata

Hidraulički proračun crpki (crpne postaje) određuje se iz dotoka na profilu CS (oborine i bazni dotok) i potrebnog održavanja nivoa voda unutar branjenog područja.

Crpne postaje u ovom sustavu, za razliku od ostalih u Donjoj Neretvi radit će samo u izvanrednim prilikama, dakle relativno kratko u određenom dijelu godine a postoji mogućnost da poneku godinu (uz dobro upravljanje akumulacijama na uzvodnom dijelu sliva) ne ostvare ni sat aktivnog pogona. Stoga se neće predviđati ugradnja pričuvnog agregata u sklopu crpnog postrojenja. Obje crpne postaje će biti opremljene jednakim agregatima, te se investitorima preporuča nabavka pričuvnog agregata smještenog u skladištu.

Za obje crpne postaje predvidjet će se po tri jednaka agregata na način da se treći uključuje za maksimalni dotok i/ili za naizmjenični rad u nižem stupnju pogona. Ukupni kapacitet bi trebao biti dovoljan da se za tri do pet dana produženog rada iscrpi cjelokupni volumen dotoka. Predviđaju se propelerne crpke koje će pored potrebnog kapaciteta imati sposobnost sječenja trske i svilastog korijenja.

Za zaustavljanje plivajućeg nanosa izvode se gruba i fina rešetka.

Proveden je proračun direktnog dotoka te je za razmatrane povratne periode izrađen prikaz crpenja za kapacitete crpki 0,75 m³/s i za 1,0 m³/s. Proračuni su provedeni za povratni period 5, 10, 25 i 50 godina.

Preporučeni kapacitet 3x0,75 m³/s može zadovoljiti sve pretpostavljene uvjete.
Ivica Puljan