Pred brojnom publikom autoricu i predstavljače pozdravila je Zrinka Mijoč, ravnateljica Ustanove za kulturu i sport, koja je s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje organizirala predstavljanje knjige. Predstavljači su bili jezikoslovci, redom doktori znanosti: ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i urednik knjige Željko Jozić, voditelj metkovske Podružnice IHJJ-a i recenzent Domagoj Vidović, urednik knjige Joža Horvat i voditeljica riječke Podružnice IHJJ-a Mirjana Crnić Novosel.

Jozić je za knjigu rekao da je iznimno važna za hrvatsko jezikoslovlje jer takvim knjigama ostaje trajno sačuvan i znanstveno opisan govor nekoga kraja, budući da se lokalni govor mijenja, podložan je utjecajima susjednih govora pa se takva istraživanja moraju provoditi što prije, dok još ima govornika koji su koliko-toliko sačuvali svoj zavičajni govor ili se sjećaju kako su govorili njihovi stari. To zahtjeva dugotrajan i strpljiv terenski rad s ispitanicima, a svakako je poželjno, rekao je Jozić, da jezikoslovac bude iz kraja u kojemu provodi istraživanja. Tu su Metković i dolina Neretve u dobru položaju jer na Institutu rade dijalektologinja Vukša Nahod i onomastičar Vidović – više od 7 posto članova Znanstvenoga vijeća IHJJ-a je iz Metkovića – istaknuo je ravnatelj Željko Jozić.

O autoričinu znanstvenome radu i metodologiji govorila je Mirjana Crnić Novosel, dok je urednik knjige Joža Horvat publiku detaljnije upoznao s njezinim sadržajem. Autoričin sugrađanin i kolega s Instituta Domagoj Vidović rekao je da je Slivno najneretvanskiji kraj, budući da ga ima na brdu i u dolini, i uz rijeku i uz more, a jezikoslovcima je zanimljivo zbog dvostrukoga odraza jata. Nekada je Neretva ljudima bila gotovo neprijelazna prepreka, što danas nije, pa tako postoje i razlike u slivanjskim govorima (primjer Podgradine koju od Opuzena dijeli samo Mala Neretva). Kazao je i to da su Perinina istraživanja nepobitno utvrdila da mi Neretvani poprilično otežemo u govoru.

Vidović je, inače, autor prve jezikoslovne knjige o nekom donjoneretvanskom kraju. Riječ je o djelu Zažapska onomastika, a sada je Vukša Nahod dijalektološki obradila susjedno Slivno. Vjerujemo da dvojac neće stati na tome, svatko u svome području zanimanja.

Posljednja se okupljenima obratila dr. Vukša Nahod te zahvalila svima koji su joj pomogli u nastajanju knjige, od ravnatelja Jozića preko kolegica i kolega pa do do svojih roditelja i samih Slivanjaca koji su na terenu strpljivo odgovarali na njezina pitanja.

U Programu je sudjelovala Mješovita klapa sv. Nikola pod ravnanjem Maje Jerković, a na njegovu kraju ravnatelj Jozić dvjema je učenicama Gimnazije Metković darovao Hrvatsku školsku gramatiku i 9. broj Hrvatskoga neretvanskog zbornika. Dobile su ih Helena Šimić i Ivana Salacan za 5. i 12. mjesto na državnom natjecanju iz poznavanja hrvatskoga jezika (mentorice su Lidija Puljan i Martina Pačić). Dar je, također, dobila i Anđa Alilović (mentorica Ivana Milić) iz OŠ Opuzen za osvojeno prvo mjesto na županijskome natjecanju.

Više o samoj knjizi Slivanjski govori: fonologija i morfologija možete pročitati u osvrtu Domagoja Vidovića, koji smo objavili u ožujku ove godine.