Metković, 19.3.2019. - Knjiga Dubravka Kovačevića Sveti Vlaho i njegovi festanjuli jučer je u suorganizaciji dubrovačkoga Hrvatskoga kulturnog društvo Napredak i metkovskoga ogranka Matice hrvatske predstavljena u Gradskoj knjižnici Metković. Riječ je o za dubrovačku povijest značajnom djelu koje se na više od 850 stranica bavi svetkovinom Svetoga Vlaga i ljudima koji su je organizirali – festanjulima.

Autora i predsjednika HKD Napredak Marina Ivanovića uvodno je pozdravio predsjednik Matičina ogranka Božidar Lovrić. Potom je Ivanović okupljene upoznao sa značajem Kovačevićeva rada u kojemu je on otkrio do sada nepoznate detalje te ispravio neka povijesno neutemeljena vjerovanja, za što mu je trebalo šest godina.

Kovačević se na početku svoga obraćanja publici ukratko osvrnuo na svoje dijelom metkovsko podrijetlo. Rekao je da mu je trebalo šest godina istraživanja po dubrovačkim arhivima jer je sebi u zadaću stavio da mora doći do svake fotografije i do svih imena ljudi koji su tijekom više stoljeća bili festanjuli. Tako je pobio do sada uvriježeno mišljenje da oni moraju dolaziti iz redova pomoraca i zanatlija. Zanimljivo je da su feste znale biti i zabranjivane. Primjerice, u doba austrougarske vladavine održavanja procesija gradom bila su zabranjena u razdoblju od 22 godine. Premda je bila riječ o katoličkoj zemlju, vlasti su se bojale jer su smatrale da Dubrovčani Festom sv. Vlaha slave svoju slobodu, kojoj je i danas sveti Vlaho simbol.

Budući da osobno nije povjesničar, Kovačeviću je u radu pomogao pok. akademik Nenad Vekarić, široj javnosti poznat i kao koautor knjige Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka, koja je tiskana prije sedam godina, u vrijeme kada je u žarištu pozornosti bio hr-bh spor oko razgraničenja na poluotoku Klek i Malome moru.

O značaju Kovačevićeva rada dubrovački biskup mons. Mate Uzinić rekao je: „ Sveti Vlaho i njegovi festanjuli Dubravka Kovačevića dragocjena je knjiga koja prvi put na jednom mjestu donosi ne samo činjenice o festanjulima, njihovoj ulozi prilikom proslave blagdana sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovačke biskupije i Grada Dubrovnika, nego i fotografije festanjula pa su tako imena konačno dobila lica. Strpljivim i upornim radom festanjuo Kovačević uspio je ne samo prikupiti podatke o svetkovnicima Feste već se potrudio same feste staviti u povijesni kontekst u kojem su se odvijale.“