Bilo je govora zašto dolazi do poremećaja ravnoteže u organizmu te koji su loši preduvjeti u načinu života koji pogoduju razvoju Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. Te bolesti ne pogađaju samo pripadnike treće dobne skupine, istaknula je Pažin, navodeći primjere ljudi koji su oboljeli u 36-oj godini života. Kao glavne razloge navela je loše životne navike, lošu prehranu, stres, pretjerano konzumiranje štetnih tvari i nedovoljnu brigu o zdravlju općenito. Gđa Pažin je pokušala pojasniti koliko takvi poremećaji kod oboljelih utječu na njih same, no i na članove njihovih obitelji i okolinu, potvrđujući to primjerima u kojima se odnos oboljelih prema ljudima, vremenu i prostoru naglo mijenja te rezultira zbunjenošću i nelogičnim ponašanjima. Rekla je da ih okolina treba i mora razumjeti te prema oboljelima skrbiti na adekvatan način, kako bi im se olakšao život. Kao najvažniju prevenciju Pažin je navela održavanje ravnoteže u svakodnevnom životu, ravnomjerno raspoređivanje napora i odmora, jer se svaka fizička iscrpljenost odražava na mentalno stanje, a to dugoročno ostavlja teške posljedice.

Da bi se zaštitio mozak, naš najvažniji organ, kaže da čovjek može učiti dok je živ te da mozak treba svakodnevno hraniti svježim informacijama, bilo da je riječ o praćenju dnevnih aktualnosti ili pak o čitanju knjiga, jer time se mozak održava u formi. Korisnici su s razumijevanjem popratili predavanje te su od predavačice potražili savjete u smislu korištenja nekakvih prirodnih preparata i lijekova za što sigurniju prevenciju, na što im je Pažin odgovorila kako je uvijek bolje koristiti prirodne preparate nego li farmaceutske proizvode, jer osim što koštaju, nedovoljno je sigurno koliko dugoročno koriste ili štete stanju onoga tko ih uzima.

Na kraju je poručila da je jako bitno skinuti stigmu s tih bolesti i otvoriti se prema oboljelima, kako bi se životna simbioza ostvarila u što boljem obliku.
J. Vučković