Okupljene je uime organizatora izložbe Ustanove za kulturu i sport pozdravio njezin ravnatelj Milan Kapović, a potom je povjesničar umjetnosti Marin Ivanović govorio o umjetnikovim djelima iz najnovijega ciklusa koja su na granici figuracije i apstrakcije. Istaknuo je da mu je drago što je Smokvina pri tome ostao „u slikarstvu“.

– Zajedničko svim radovima iz ovoga ciklusa nedvojbeno je poznavanje likovnih načela i tehnika, boje, volumena, kompozicije, prostora, ponuđenih teorija i povijesnih razdoblja, posjedovanje vlastitog duktusa i idejnog registra, sve ono što je potrebno poznavati da bi se od toga moglo (svjesno!) odustati – napisao je Ivanović u predgovoru katalogu izložbe.

Okupljenima se kratko obratio i sam Smokvina, koji je na realizaciji izložbe zahvalio Ustanovi za kulturu i sport te Marinu Ivanoviću i, također nazočnome, Antunu Karamanu, a domaćoj je publici otkrio povezanost s Metkovićem. Naime, njegov je pradjed Julije Đulo Medović bio jedan od utemeljitelja metkovskoga kazališnog amaterizma, koji je procvjetao tridesetih godina prošloga stoljeća i desetljećima potom obilježavao metkovski kulturni i društveni život.

Smokvinin Nemir već su vidjeli Dubrovčani, a Metkovci to mogu učiniti do 1. listopada, kada izložba seli u zagrebački Studio Moderne galerije Josip Račić, a potom u Mostar i Vukovar.