Najlakši način za učenje o biljkama je kroz sakupljanje, sušenje i slaganje biljaka u zbirku koja se naziva herbarij.

Biljke su svuda oko nas, bilo da živite u velikom gradu ili na selu, uvijek ćete moći pronaći biljke prikladne za sakupljanje. Kada krenete u potragu za biljkama koje ćete sušiti i slagati u svoj herbarij, korisno je sa sobom nositi stare novine, lopaticu, nožić ili škare, običnu olovku, te post-it papiriće. Lopatica će služiti kao pomoć pri vađenju cijele biljke, ako je ona malena. Velike biljke, poput ogromnih stabala, ne možete cijele staviti u herbarij, ali zato uz pomoć nožića ili škara odrežete grančicu s nekoliko listova. Sakupljene biljke se zatim pažljivo slažu u novine te se uz svaku ubranu biljku na post-it papiriće zapisuje datum kada je biljka ubrana, nalazište (npr. Zagreb, Sisak, Istra…), opis staništa (npr. uz rub šume, livada, uz more…), te ako znate, ime biljne vrste koju ste ubrali.

Oprez! Mnogo biljnih vrsta u Republici Hrvatskoj je ugroženo i zaštićeno, te je takve vrste zabranjeno sakupljati. Budući da je ponekad teško znati koje biljke se smiju brati, a koje ne, obično je dobro izbjegavati brati biljke s lijepim cvjetovima, jer su takve često ugrožene i zaštićene. Najbolji primjer za to su biljke koje se javljaju u proljeće, poput šafrana, jaglaca i visibabe. Takve biljke je poželjno fotografirati te umjesto pravog primjerka staviti fotografiju u herbarij. Osim toga, važno je paziti i gdje se biljke beru. Naime, u zaštićenim područjima poput nacionalnih parkova i parkova prirode zabranjeno je branje biljaka.

A, odgovore na važna pitanja,dobiti će te tijekom dvije radionice.

Gdje i kako sakupiti biljke?

Imam biljke, što dalje s njima?

Konačno su se osušile!

A što sve treba pisati na etiketi?

Da biste sakupili biljke potrebna vam je prije svega dobra priprema za teren. Osim prikladne obuće i odjeće, potrebno je ponijeti sa sobom čvrste korice (2 plohe od kartona ili iverice povezane špagom) i stare novine u koje ćete ulagati biljke.