Nakon uvodnih riječi voditelja predstavljanja, glavnoga urednika Hrvatskoga slova Stjepana Šešelja okupljenima se obratila Marija Vučković, koja je knjigu već predstavljala u Metkoviću i Ravnome, posebno se osvrnuvši na Vidovićev životopis te pokušavši razjasniti odnos njegovih dvaju zavičaja – Neretve i Brača. Milica Mihaljević prikazala je strukturu knjige te se osvrnula na njezin jezikoslovni dio (poglavito pravopisne teme), ali se dotakla i stilske raznovrsnosti istaknuvši roman vrtijeljku kao žanr koji je autor stvorio bez neposrednih uzora. Lana Hudeček dotaknula se Vidovićevih jezičnih savjeta i njihove običnosti (normativistički pristup) i neobičnosti (utkanost u priču) podsjetivši se i na prve dane njegova dolaska na Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Na koncu se okupljenima obratio i sam autor govoreći o vlastitim pobudama za pisanje knjige, objasnivši kako je riječ fraškaposudio od Branka Fučića (i ponešto joj izmijenio značenje), ispričao je nekoliko zgodicate zahvalio svima koji su potpomogli izlazak knjige. Večer je upotpunio Zagrepčanin peljeških korijena Jadran Jeić Baguzej prvo zatekavši posjetitelje sviranjem Ode radostna lijerici, a zatim ih odvevši u topla mora izvedbama pjesama Sveti Roko, čuvaj našu valu, Neusnule noći, Povrataki Dalmatinska lipa pismo moja. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu pobrinulo se pak da grla nikomu ne ostanu suha, a Edita Brečić neretvanskim je specijalitetima zasladila nepca.