-1069

Nije namijenjeno rješavanju problema kao što su:

- problematično ponašanje pojedinaca, nesporazumi sa
  susjedima i/ili bilo kojom skupinom ljudi

- bilo kakva hitna intervencija (poplava u stanu i sl.)

- psi koji ometaju lavežom ili nisu na uzici ili nemaju brnjicu

- požari, zagađenja zraka i vode

- buka

- prijedlozi za postavljanje novih posuda za otpad, novih
  rasvjetnih tijela, semafora i slično

- žalbe na rad gradskih tijela ili bilo kojih tijela javne uprave

- bespravna gradnja

- divljanje po cestama, konzumiranje droga, javna opijanja,
  nasilje nad životinjama, preprodaja i sl.

Za to postoje nadležna tijela kojima se uvijek možete obratiti.

SLUŽBENA STRANICA

POGLEDAJTE

POPIS ULICA

GRAD METKOVIĆ

TISAK

OSMRTNICE

OBAVIJEST O SMRTI
21.12.2024.
Nedjeljka Kežić
pok. Špire
1958. - 2024.
Nedjeljka Kežić
SJEĆANJE
21.12.2024.
Mirjana Dodig
udova Lea, rođena Luburić
1942. - 2021.
Mirjana Dodig

KONTAKT

zaštita prirode

Za spas ušara HEP zaštitio stupove dalekovoda

 

Metković, 22. prosinca 2015.
 

Bivša Ornitološka zbirka u Metkoviću, a sada stalni postav Prirodoslovnoga muzeja Metković dokaz je nekadašnjega bogatstva ptičjega svijeta u dolini Neretve. Nažalost, mnoge od ptica više ne žive pokraj nas ili nas ne posjećuju pa o onima koje su još uvijek tu moramo posebno skrbiti.

Opće je poznato da ptice bez problema mogu sjediti na visokonaponskim vodičima dalekovoda jer im je tijelo na istome potencijalu. Problem je kada veće ptice, a u Neretvi to su grabljivice poput ušara, slete na stupove manjih dalekovoda na kojima je i manji razmak između metalne konstrukcije i vodiča. Zna se dogoditi da pred uzlijetanje, potpuno raširivši krila njima dotaknu vodič pod naponom i tako stradaju.

S tim nas je problemom upoznao g. Bariša Ilić, suradnik Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pa smo ga zamolili za razgovor.

 

G. Iliću, kada ste prvi put zamijetili da ptice stradavaju na stupovima dalekovoda?

Prvoga ožujka 2011. u obilasku terena na lokaciji pokraj Rogotinskoga mosta na stupu deset kilovoltnoga dalekovoda uočio sam mrtvu ušaru. Zabilježio sam broj stupa, uzeo GPS koordinate i fotografirao na stupu stradalu pticu. Obilaskom terena 28. travnja iste godine na dva susjedna stupa stradale su dvije ušare, koje su također visjele sa stupa. I tada sam uzeo brojeve stupova i GPS koordinate te slikao stradale ptice. Dana 21. rujna 2011. god. ponovno sam našao jednu ušaru koja je također stradala i visjela sa stupa.

Što ste poduzeli?

Već krajem travnja, nakon stradavanja triju ušara, čuo sam se sa stručnim osobama na Zavodu za ornitologiju i dogovorili smo se da se uputi dopis Ministarstvu kulture - Upravi za zaštitu prirode sa svim podacima i slikama, što smo i učinili. Odgovora nije bilo, ali smo u kasnijim kontaktima saznali da je pokrenuta procedura oko zaštite spomenutog dalekovoda.

Ptice su ponovno počele stradavati?

Da, dana 7. listopada 2014. g. Tonći Maleta, na čijoj zemlji je jedan stup dalekovoda, prijavio nam je nalazak stradale ušare koja je imala prsten. Provjerom kod gospodina Malete ustanovio sam da sam tu pticu u svibnju 2013. prstenovao u okolici Metkovića. On mi je tom prilikom rekao da je pronašao još nekoliko ptica grabljivica podno stupa. Još jedna ušara nađena je stradala kraj Rogotinskoga mosta, također u listopadu 2014., desetak stupova dalje od prve stradale ušare koju je našao g. Maleta. 

Ponovno ste pisali Ministarstvu?

Ponovno smo reagirali prema Ministarstvu zaštite okoliša i prirode RH, apelirajući da se poduzmu potrebne mjere zaštite stupova i elektrovodova. Nakon nekoga vremena kontaktirali su me iz HEP-ova sjedišta u Zagrebu, raspitujući se o događanjima na terenu. Nakon razgovora i njihova dolaska u Metković nakon nekoliko mjeseci te naknadnih kontakata, rekli su da je već pokrenuta nabava materijala za zaštitu spomenutih dalekovoda i da će radovi uskoro početi. U obilasku terena početkom listopada ove godine vidio sam da su radovi započeli, a koncem mjeseca da je već zaštićeno je 15-ak stupova.

Znači, ipak se može?

Pohvalno što su u HEP-u shvatili da je spomenuti dalekovod problematičan za veće ptice grabljivice pa su se uključili u rješavanje problema. Naglasio bih da je vrlo dobro funkcionirala suradnja osobe na terenu, tj. suradnika Zavoda za ornitologiju iz Ornitološkoga društva Brkata sjenica sa samim Zavodom te Ministarstvom i na kraju HEP-om, kao vlasnikom predmetnog dalekovoda. Ta je suradnja, kao što vidimo, u ovome slučaju urodila plodom.

Ušare su strogo zaštićena vrsta?

Napominjem da tri stradale ptice nisu bile same, nego su stradali i njihovi mladi jer se u to doba sove ušare razmnožavaju. Te tri ptice čine najmanje dva para, a poznato je da sove u prosjeku imaju troje mladih, što pokazuje kolika je šteta napravljena ušarama na tome području. Da pojasnim, ušare su strogo zaštićene ptice u RH i nalaze se u Dodatku Direktive o pticama. Zaštitom stupova toga dalekovoda umanjilo se stradavanje lokalne populacije sove ušare, ali i šire, budući da mlade sove pri pronalaženju partnera i područja za stanište lete dalje od Neretve ili iz drugih krajeva dolaze do nas. Kao potvrdu tome navodim primjer sove koju sam svojedobno rehabilitirao – prstenovana je kraj Blata na Cetini, a nastradala je na području doline Neretve. Stoga još jednom uime Brkate sjenice zahvaljujem HEP-u koji je uložio puno truda i nemali novac za zaštitu ptica.