Metković

Začinjavci

Počeci organiziranog njegovanja folklornih običaja Metkovića i doline Neretve padaju u 1950. kada skupina entuzijasta, unatoč problemima sa prostorom, financiranjem, nedostatkom nošnja, ali s ljubavi prema svome kraju i običajima, osniva folklornu skupinu. Nije tada bilo baš jednostavno u Metkoviću pokrenuti takvo što. Folklor proizlazi iz nacionalnog i na nacionalno se naslanja. U vrijeme kada su se nacije pokušavale rastaliti u visokoj peći socrealizma, njegovati hrvatske nacionalne običaje i pjesme bilo je, najblaže rečeno, sumnjivo. Stoga su prvim folklorašima često najteže prepreke bile one birokratske (čitaj: političke) naravi.

Trebalo se uključiti u sustav. Rješenje je bilo Kulturno umjetničko društvo "Mile Gabrić" u kojem je oformljena folklorna sekcija. No egzistencijalni problemi i dalje ostaju. Osnivanjem Biokovsko-neretvanskog kazališta folklorna skupina napokon dobiva prostor u Gimnastičkom društvu "Partizan" koje je djelovalo u blizini kazališta.

Školske godine 1959/60. učenici metkovske Gimnazije, predvođeni profesorom Vidoslavom Bagurom okupljaju se u razne plesne skupine. Upravo folklorna skupina svojom izvedbom završnog kola iz Ere s onoga svijeta plijeni pozornost publike koja je uvijek tražila dodatak. Tu možemo datirati još jedan početak. Početak organiziranog praćenja folklornih priredaba u Metkoviću. Jer, kako god se razvijao folklor, tako je i publika bivala sve masovnija i istančanijeg ukusa. Danas nije slučajno da metkovsko kazalište okupi više publike na nekoj folklornoj izvedbi nego neki prvoligaški nogometni klub na svom stadionu.

Osnivanjem Gimnazijskog folklornog društva okrenuta je nova stranica. Folklor je dobio stručno vodstvo u osobi profesora Bagura, koji se nije zadovoljavao samo radom sa svojim učenicima, već je shvatio da neiscrpno folklorno blago Neretve, Istočne i Zapadne Hercegovine, Dalmatinske Zagore samo čeka da bude otkriveno i stručno obrađeno. Usporedo sa plesnim dijelom, radi se i na prikupljanju izvornih nošnji, ali i na njihovoj izradi, gdje treba istaknuti stručni rad profesorice Radojke Bagur. To je bio začetak fundusa narodnih nošnji koje danas posjeduje KUD Metković.

Sedamdesete godine prošlog stoljeća, s pravom, možemo nazvati razdobljem uzleta. Metkovski gimnazijalci redovito se pojavljuju na raznim smotrama, postižući zapažene uspjehe, što kulminira 1976. na Republiškoj smotri u Karlovcu i osvajanjem prvog mjesta. Vaš webmaster je kao student imao sreću prisustvovati toj Smotri (kao član navijačke skupine koja se uputila iz Zagreba u Karlovac) i može svjedočiti o snažnom dojmu koji su metkovski "profesionalci" ostavili na ocjenjivački sud i publiku.

KUD

Došlo je vrijeme kada je, ipak zatvoreno, gimnazijsko društvo postalo pretijesno za nabujale folkloraške potrebe. Već tada dosta plesača nje bilo, ili više nije bilo učenicima Gimnazije. Tako se 1977. osniva Kulturno umjetničko društvo (KUD) Metković. Sa stabilnijim sustavom financiranja, ali i sa dostignutim renomeom bivaju gotovo nezaobilazni čimbenici na raznim međunarodnim smotrama širom Europe. I to je to. Krug je zatvoren. Gotovo perpetum mobile. Kvalitetan rad, mogućnost atraktivnih putovanja, ljubav prema folkloru, sve to stalo privlači mlađe naraštaje da se uključe u rad Društva koje danas broji nekoliko stotina članova u više starosnih skupina. Metkovska i neretvanska pjesma i ples ne mora se bojati da će ikada biti zaboravljena.

Djelatnost KUD-a nadilazi samo izvođačku. Tako je je KUD Metković organizator folklorne manifestacije "Na Neretvu misečina pala" koja se do 2002. održala 18 puta. Okupiti više od osamdeset folklornih skupina u tri dana i provesti ih pozornicom metkovskog kazališta pred prepunim gledalištem - to mogu samo veliki folklorni zaljubljenici koji su samo na papiru amateri. KUD se okušao i u izdavačkoj djelatnosti pa knjiga profesorice Radojke Bagur "Narodne nošnje Neretve" za izdavača ima KUD Metković. Vokalna komponenta scenskog nastupa folkloru daje posebnu draž. Iako u našim krajevima nisu rijetka tzv. gluva kola, Metković i Neretva imaju sreću da vokalni talenti rastu iza svakog grma. Tako su članovi KUD-a snimili, a Društvo izdalo, CD "Neretvansko ravno polje". Vjerujte autoru ovih redaka, dovoljno je staviti CD u player, zapaliti (ako ste pušač) i prepustiti se zvucima jednog drugog, prirodnijeg svijeta od ovoga u kojem živimo.

Vidoslav (Vido) Bagur

Profesor Bagur, duša metkovskoga folklora, jedan je od onih rijetkih koji imaju sreću baviti se onim što silno vole. Svojim dugogodišnjim radom postao je autoritet kojega je nemoguće zaobići kada je u pitanju folklor u Hrvata. Sklonost ka koreografiji, a napose (neretvanska riječ za naročito) folklornoj, rezultirala je mjestom koje metkovski folklor danas zauzima u Hrvatskoj, ali i, možda ne manje važnim, oživljavanjem folklornih društava duž cijele hrvatske obale i otoka, te Zapadne i Istočne Hercegovine. Zaljubljenik u svoj posao, prof. Bagur ne daje vam mogućnosti za odstup. Stoga je i najveći "krivac" što je za mnoge ansamble nastup na metkovskoj folklornoj smotri pitanje časti, ali i statusa.