PAROBROD METCOVICH Čitajući godinama u Slobodnoj Dalmaciji članke i reportaže o starim brodovima očekivao sam neki trag ili spomen i o ovom, za naš grad posebnom, brodu. U vrijeme kada je 1893. sagrađen, radilo se o jednom od većih i ljepših turističkih brodova na cijelom Jadranu. Poticaj za ovo istraživanje našao sam posebno nakon pronalaska četiriju različitih razglednica parobroda Metcovich. Njih sam pronašao zajedno sa svojim kumom Zlatkom Huzekom iz Zagreba na sajmovima antikviteta. Vlasnik parobroda Metcovich bio je austrijski Lloyd koji je od svog osnutka 1836. izrastao u najveću brodarsku kompaniju Monarhije i cijeloga Jadrana. Tijekom svoga dugog postojanja izgradio je velik broj parobroda, posebno za dugu plovidbu. Početkom 90-tih 19. st. počinje intenzivniji razvoj turizma na Jadranu pa se osjetila potreba za luksuznijim brodovima. Do tada su parobrodi duž obalnih linija bili najčešće kombinacija teretnih i putničkih brodova sa slabim komforom za putnike. Tada se Lloyd odlučuje graditi četiri nova broda. Za nas je posebno interesantno da prvom od njih, sagrađenom na navozima tršćanskog brodogradilišta, daje ime našega grada. To pokazuje kakav je značaj i ulogu u tom vremenu u Austro-Ugarskoj monarhiji imao Metković. Parobrod Metcovich bio je dug 63 metra, širok 9 metra i visok 5 metara. Imao je ukupno 880 (ili 879, kako se može naći) BRT, a 443 NRT. Kotlovi sumu imali snahu od 750 KS i opsluživao ga je 21 član posade. Do sada nisam uspio doznati koliko kabina je imao te koliko najviše putnika je mogao ukrcati. Iste te, 1893., sagrađen je i blizanac Metcovicha koji je ponio ime najveće luke Monarhije i sjedišta kompanije - parobrod Trieste. Jedina razlika bila je u snazi kotlova jer je Trieste imao 800 KS. To je, inače, bio po redu treći brod koji je nosio ime Trieste. Prvi je plovio od 1847.-1870., a drugi od 1870.-1892. Četvrti parobrod Trieste bio je jedan od najvećih brodova austrijskog Lloyda od 5095 BRT, sagrađen 1897. Stoga je taj parobrod, blizanac našeg Metcovicha, već 1896. promijenio ime u Stephanie, a 1898. u Almissa (Omiš) te pod tim imenom plovio i nakon Prvoga svjetskog rata. Parobrod Metcovich nakon više od 20 godina mirne plovidbe Jadranom na turističkim i izletničkim turama vihor Prvoga svjetskog rata odvodi u novu, posebnu ulogu koju je imalo samo pet brodova Austro-ugarske mornarice. Već 16./17. kolovoza 1914. Austrougarska mornarica rekvirira Lloydu parobrod Metcovich i prenamjenjuje ga u brod bolnicu (Spitalschiff II) čime brod dobiva i vojnu oznaku SS Metcovich. Osim njega rekvirirani su i parobrodi Elektra kao Spitalschiff I te Tirol kao Spitalschiff III.
Tijekom 1914. SS Metcovich, zajedno s ta dva broda bolnice,
prevezao je ukupno 742 ranjena austro-ugarska vojnika od
Albanije i Crne Gore do Pule i Trsta. Čini se da 1915. te veći
dio 1916. nije korišten kao brod bolnica, da bi nakon toga
ponovno bio uključen u vojnu službu. Aktivirala se bojišnica u
Albaniji, posebno nakon uključenja Italije u rat. Tako znamo da
26. listopada 1916. parobrod Metcovich dolazi iz Albanije u
Kumbor u Boki Kotorskoj. SS Tirol naletio je 16. travnja 1916. kod Drača u Albanaiji na minu, tada je nestalo 40 mornara i ranjenika. Nakon popravka ponovno plovi od 7. listopada 1916. Trebamo znati da se radilo o puno većim brodovima od SS Metcovicha, Elektra 3199 BRT, a Tirol BRT te su njihova vrijednost i značaj bili puno veći. Kod Sinjina (Sv. Ivan Medovski), u blizini Drača, 16./18. ožujka 1918. talijanski zrakoplovi bombardiraju i SS Metcovich. Do kraja rata na njemu nisu popravljena oštećenja nego je otegljen u sjeverni Jadran. Na njega ponovno nailazimo 1919., prigodom podjele Austro-Ugarske trgovačke i vojne flote nakon Prvoga svjetskog rata. Parobrod Metcovich vraća se svom vlasniku Lloyd Austriatico vjerojatno zbog godina i nesaniranih ratnih oštećenja. Ipak, 1926. biva prodan Soc. Anon. di nav. Puglija, Bari. Nedugo zatim, već 1928., brisan je nakon 35 godina burne plovidbe iz registra brodova. Nisam uspio doznati je li taj brod, koji je prvi nosio ime našeg grada, izrezan ili možda potopljen te 1928., ali vjerujem da će u daljnjem istraživanju netko to uspjeti otkriti. Mario Talajić
Literatura: Pomorski zbornik 1962.god.Prilog prof. Vinka Antića ˝Pomorstvo i naš turizam˝ www.Austrian Lloyd www.Lloyd Triestino
Razglednice iz zbirki Maria Talajića i Zlatka Huzeka RAZGLEDNICE IZ ZBIRKE TALAJIĆ - HUZEK |
Pročitajte
Željeznica
Poginuli hrvatski branitelji
Granica! A, što je to granica?
Dr. Ivan Jurić
|