Metković je
prošlosti bio selo čiji su stanovnici mahom bili poljodjelci,
stočari i ribari koji su svoje kuće gradili na Predolcu
štiteći se od redovitih poplava. U takvom prirodnom okružju
teško da se moglo govoriti o kakvoj kulturi, izuzimajući pučke
priredbe koje su vjerojatno bile vezane za crkvene blagdane.
Početkom 19.
stoljeća, padom Napoleona i dolaskom austrijske vlasti,
Metković postaje upravno središte doline, čime počinje njegov
gospodarski, a usporedo s njime i kulturni razvoj. Prijelomna
godina u kulturnom životu
vjerojatno je 1873. kada se osniva Hrvatska narodna čitaonica
neretvanska. Narasle kulturne potrebe iniciraju početak
rada Matice hrvatske, kazališnih amatera, limene glazbe...
Upravo ova društva i danas čine okosnicu metkovske kulture
kroz koju Metkovci generacijama zadovoljavaju svoje kulturne
potrebe.
Započinjanjem
gradnje zgrade kazališta, u vrijeme poslije II. svjetskog
rata, Metković je zakoraknuo u svoje novo kulturno doba. Danas
kultura u gradu ima svoj dom. Uz dvije pozornice tu je uređen
i galerijski prostor u kojem su izlagala mnoga velika imena
hrvatskog kiparstva i slikarstva.
Gradska
knjižnica godinama postiže izvanredne rezultate. Oko
1200 Metkovaca, članova knjižnice, na raspolaganju ima preko
18.000 svezaka.