Nije namijenjeno rješavanju problema kao što su:

- problematično ponašanje pojedinaca, nesporazumi sa
  susjedima i/ili bilo kojom skupinom ljudi

- bilo kakva hitna intervencija (poplava u stanu i sl.)

- psi koji ometaju lavežom ili nisu na uzici ili nemaju brnjicu

- požari, zagađenja zraka i vode

- buka

- prijedlozi za postavljanje novih posuda za otpad, novih
  rasvjetnih tijela, semafora i slično

- žalbe na rad gradskih tijela ili bilo kojih tijela javne uprave

- bespravna gradnja

- divljanje po cestama, konzumiranje droga, javna opijanja,
  nasilje nad životinjama, preprodaja i sl.

Za to postoje nadležna tijela kojima se uvijek možete obratiti.

SLUŽBENA STRANICA

POGLEDAJTE

POPIS ULICA

GRAD METKOVIĆ

TISAK

OSMRTNICE

OBAVIJEST O SMRTI
21.12.2024.
Nedjeljka Kežić
pok. Špire
1958. - 2024.
Nedjeljka Kežić
SJEĆANJE
21.12.2024.
Mirjana Dodig
udova Lea, rođena Luburić
1942. - 2021.
Mirjana Dodig

KONTAKT

Mogorjelo

narona

Mogorjelo kod Čapljine

 

Naziv Mogorjelo

   Podrijetlo naziva Mogorjela jezikoslovci traže u imenu Sv. Mogora (gr. Hermágoras, slov. Mohor). Po legendi Hermagora je bio učenik Sv. Marka evanđelista, prvoga propovjednika kršćanstva u Akvileji. Postao je mučenikom u doba cara Nerona. Kult Sv. Mogora franačkim posredništvom širio se od Istre do Neretve nakon pokrštavanja Hrvata. Vjerojatna je jedna crkva u Mogorjelu bila posvećena ovome svecu.

 

Arheološka istraživanja u Mogorjelu

   Arheološka iskapanja na lokalitetu Mogorjelo izvršili su austrougarski stručnjaci pod vodstvom Carla Patscha 1899.-1904. Na brijegu je u I. st. po. Kr. Sagrađena villa rustica fructuariapoljoprivredno dobro, koja se sastojala od nekoliko građevina povezanih hodnicima. Izvan toga kompleksa nalazila se radionica za proizvodnju keramičkih posuda, ciglana i staje za životinje. Imanje je zapošljavalo više od stotinu robova i pomoćnih radnika. Očuvalo se od gospodarske zgrade prostorija za preradu i deponiranje ulja, te mlin za žito i pekara.

 

Druga faza Mogorjela

   Prva villa rustica stradala je u požaru u 4. st., kada je na Mogorjelu sagrađena utvrđena palača, koja je zauzimala pravokutan prostor 102 x 86 m. Uglove i vrata štitili su istureni tornjevi kvadratne osnove. Ukupno je bilo trinaest kula, od kojih je jedna bila kružnoga oblika. Na jugozapadnu zidu bio je samo jedan četvrtast toranj s vjerojatno malim tajnim vratima. Glavna građevina na Mogorjelu bila je zgrada za stanovanje okružene visokim zidom uz koji su prigrađene sporedne prostorije. To je reprezentativna zgrada (praetorium) zvana obično palača, u biti imitacija Dioklecijanove palače. Ispod palače i danas se vide četiri kanala za odvod vode. Palača je razorena oko 401., možda za provale zapadnih Gota pod vodstvom Alariha.

 

Crkve u na Mogorjelu

    Na ruševinama Mogorjela u 5. stoljeću sagrađene su dvije crkve. Glavna bazilika imala je naos (lađu) s prezbiterijem (10 x 6 m), baptisterij (2,80 x 2,90 m) i bočne prostorije. Piscina (krsni bazen) imala je oblik križa, dubine oko jednoga metra, sa stubama za silazak u piscinu. Uz ovu baziliku sagrađena je usporedno s njom slična, vjerojatno sakralna građevina. Osnovu joj čine narteks i naos s prezbiterijem (18 x 10,40 m) te polukružna apsida.

 

Što je rimski kompleks na Mogorjelu?

   O Mogorjelu, njegovoj ulozi i sudbini, među stručnjacima postoje različna mišljenja. Prvi njegov istraživač C. Patsch bio je uvjeren da je otkrio vojni tabor. U jednom zemljovidu iz rimskoga doba na području Mogorjela spominje se putna postaja Ad Turres (Uz kule). Mogorjelo je štitilo Naronu cestom uz Neretvu od provale barbarskih plemena. Ostali istraživači tvrde da je rimski kompleks na Mogorjelu utvrđena villa rustica.

 

Uljara na Mogorjelu

   Šezdesetih godina prošloga stoljeća u sklopu gospodarske zgrade restaurirana je preša za pravljenje maslinova ulja (torkular). On je imao drveni dio, kameni žrvanj, kanale i spremište za ulje. Danas je u zemlji ostalo ukopano pet  dolia olearia, posuda za pohranu ulja, nešto poput rimskih hladnjaka.

Radoslav Dodig

 

 

 

 

Plan Mogorjela

 

Južne zidine sa palačom

 

Istočni dio

Narona

Pogledajte

 

Poštanska marka

 

Times Old Roman

 

Linkovi

 

Iz medija

 

DEKADSKI BROJ U RIMSKI